Bojan Bajić, predsjednik WEFEC
Nakon što je na portalu klix.ba objavljen moj intervjuu u kojem sam govorio o istorijskom momentu za formiranje Etičke vlade u BiH na bilo kojem nivou gdje je to moguće, dobio sam desetine poziva od čitalaca i prijedloga da ideju i koncept detaljnije predstavim.
Uvjeren da je moralna obnova našeg društva preduslov za bolji život i prosperitet u BiH, a da tu najtežu reformu može voditi samo odgovorna politika, odlučio sam da koncept Etičke vlade predstavim u 10 sažetih principa za formiranje iste.
Ovaj tekst pišem i u čast mog prijatelja Borisa Divkovića, koji nažalost više nije među nama, a čije uzastopno ponavljanje ideje da moramo vratiti moral u politiku, i to kao bazičnu i sveprožimajuću podlogu za sve druge politike, još uvijek snažno odzvanja u mojim ušima.
10 principa za formiranje Etičke vlade
1. (Predvoditi moralni preporod društva)
Etička vlada ima istorijsku ulogu da u svom četvorogodišnjem mandatu svojim primjerom povede društvo na put moralnog preporoda. Ultimativni cilj Etičke vlade je da osigura najviši nivo moralne odgovornosti javne službe i politike kao takve u vršenju dužnosti upravljanja povjerenim sredstvima i poslovima od strane građana i svih poreskih obveznika. Obična vlada između ostalih prioriteta ima i borbu protiv korupcije i svih zloupotreba, ali Etička vlada ove oblasti uzima kao bazično pitanje na kojem počiva razvoj svih drugih zdravih politika;
2. (Moralni funkcioneri)
Etička vlada je posvećena visokim etičkim principima i standardima na funkcionerskom nivou. Etički glas sa vrha je ključni za razvoj moralnog ponašanja na nižim nivoima službe. Upravu najviše kvari nemoral koji dolazi s vrha, a takva rđava uprava po dubini onda kvari cijeli narod. Koalicione Etičke vlade moraju uspostaviti kriterije etičke i moralne besprijekornosti imenovanih funkcionera i njihovih biografija. Ako funkcioner ne može nositi ulogu moralnog i etičkog uzora mladima onda će eventualna stručnost, inteligencija i snalažljivost takvog funkcionera sasvim sigurno biti upotrijebljena protiv interesa građana i opšteg dobra;
3. (Preuzimanje odgovornosti)
Etička vlada je odgovorna za sprečavanje nastanka nepravilnosti i svih kršenja zakona po dubini obavljanja poslova u javnoj službi i takvu odgovornost nikad ne prebacuje na policiju, tužilaštvo i sudove. Sprečavanje da se krivično djelo u vršenju javne službe uopšte desi je isključiva odgovornost Etičke vlade, jer pravosuđe u svojoj prirodi nastupa nakon nastanka krivičnog djela koje je javna služba napravila tokom obavljanja svojih poslova i koje nije blagovremeno spriječila. Za skandale nastale u javnoj službi Etička vlada preuzima odgovornost, nudi ostavke i preduzima korektivne mjere, bez obzira na efikasnost ili neefikasnost kaznenih mehanizama pravosuđa. Izjava funkcionera da tužilaštvo treba da radi svoj posao, bez preuzimanja odgovornosti za nastanak neetičkih skandala u svojoj zoni odgovornosti, obično je zamajavanje javnosti;
4. (Etika po dubini javne službe)
Etička vlada i kad je uspjela da uspostavi visok nivo etičkog ponašanja na funkcionerskom nivou i dalje nije uradila dovoljno da postigne zavidan nivo etičkog, profesionalnog i zakonitog postupanja javne službe po dubini, iako je ovaj korak apsolutno neophodan za ozdravljenje cijelog javnog sektora. Moderne i prosperitetne države su se suočile s istim problemom u prošlosti, kada su i oni pošteni funkcioneri upadali u zamku dugogodišnjih navika i loših praksi u administraciji koja ostaje, a funkcioneri se rotiraju. Problem je riješen razvojem nove kontrolne funkcije u javnoj službi sposobne da nepravilnost zaustavi u fazi nastanka i tada kada se dešava, a ne da se takvi slučajevi naknadno otkrivaju kada je šteta već učinjena. Ova nova kontrolna funkcija se u svijetu zove COMPLIANCE funkcija (funkcija zakonske usklađenosti), i odlikuje je nezavisnost, pravo pristupa svim resorima, procesima, kao i izvještavanje višem nivou odlučivanja od svih izvršnih funkcija. Na primjer, Skupština bira premijera vlade, ali paralelno imenuje i Glavnog oficira kancelarije za etičku i zakonsku usklađenost postupanja cijele vlade i ukupne javne službe, koji ima moć da sumnja, prati i dokumentuje nepravilnosti čak i samog premijera i traži zaustavljanje svih procesa koji se nepravilno provode, i to dok šteta još nije nastala. U pomoć poziva i pravosudne organe kada nepravilnosti imaju obilježja krivičnog djela. Premijer vlade nije šef Glavnom oficiru, jer se obje funkcije imenuju u Skupštini;
5. (Kompletnost kontrolnih mehanizama)
Odnos kontrolne funkcije compliance sa drugim kontrolnim funkcijama kao što su interna i eksterna revizija, kao i anti-korupcijske strategije. U BiH postoji sistemska greška ili sistemski nedostatak u uspostavljanju efikasnog sistema kontrole postupanja u javnoj službi, gdje se kroz različite projekte reforme javne uprave potkrala greška da su se uspostavile tzv. prva i treća linija odbrane organizacije od nepravilnosg postupanja, a preskočena je druga linija koja ima fundamentalni značaj i bez koje reforma javne uprave ne može uspjeti nigdje u svijetu:
Prva linija odbrane – sistem internih kontrola kojima se bliže definiše i propisuje zakonito postupanje: pravilnici, procedure, razna pravila ponašanja i postupanja, uputstva, itd.
Druga linija odbrane – Compliance kontrolna funkcija, kojom se osigurava kontrola usklađenosti ponašanja i postupanja u trenutku kada se posao priprema i obavlja, kao i jačanje kapaciteta javne službe za etično i usklađeno ponašanje.
Treća linija odbrane – Interna revizija kontrolna funkcija, periodična i planska kontrola provedenih procesa, uglavnom naknadnog karaktera – post festum, kako bi se utvrdila usklađenost provedenih procesa sa onim kako je propisano.
Prva linija možda nije savršeno postavljena u BiH, ali je sigurno solidna, jer je praksa pokazala da se i sadašnji nivo regulacija ne poštuje na zadovoljavajućem nivou. Druga linija, kao što je već rečeno, u svim reformama je preskočena iako ima fundamentalnu važnost za prevenciju nastanka i zaustavljanje štetnog djela u trenutku kada se dešava. Možemo razmišljati i na način da je možda ova kontrolna funkcija i namjerno izostavljena iz dosadašnjih reformi. Treća linija je uspostavljena u BiH, ali ista je skoro potpuno nedjelotvorna jer ne može dati rezultat bez uspostavljanja druge po redu kontrolne funkcije. Interna revizija, kao i eksterna revizija, te policija, tužilaštvo i sudstvo, imaju primarno dejstvo da propuste otkrivaju nakon što su počinjeni, najčešće po nastanku štete za javni interes, sa tek implicirajućim preventivnim dejstvom kao opomena za buduće počinioce nepravilnosti. Sve ove sada neefikasne post-festum kontrolne funkcije iz treće linije i represivne eksterne funkcije će oživjeti kada se uspostavi ta nedostajuća vezna kontrolna funkcija iz druge linije odbrane, koja će im asistirati, ali i preuzimati njihove nalaze u vlastiti plan korektivnih mjera.
Anti-korupcijske strategije za javnu službu, začuđujuće su preskočile uvrštavanje kontrolne funkcije iz druge linije odbrane u svoje planove, pa su iz tog razloga i ostale mrtvo slovo na papiru.
Ovaj odjeljak je zauzeo više prostora od svih drugih principa, ali je važan zbog toga što će dugo očekivano uspostavljanje i funkcionisanje poštene vlade na funkcionerskom nivou biti opet ugroženo skandalima po dubini javne službe, a to bi stvorilo novo razočaranje i apatiju kod građana, a prilika za etički preokret i povjerenje javnosti u najavljenu Etičku vladu bi bilo urušeno. Pošto BiH nema više vremena za čekanje, efikasne kontrolne funkcije moraju odmah i sada biti uspostavljene kako bi se Etička vlada formirala i kao takva održala.
6. (Transparentnost u radu)
Etička vlada se zasniva na principu transparentnosti svega što radi. Sve mora biti javno i proaktivno transparentno prema javnosti. Obična vlada čeka da postupi po nečijem zahtjevu za pristup informacijama, a Etička vlada svoju reputaciju zasniva na tome da sama javnosti prezentuje svoj rad javno i transparentno. Svaki proces koji se radi transparentno ide u prilog povjerenja da vlada nema zadnje namjere, svaki proces koji bi Etička vlada skrivala od javnosti doveo bi pod sumnju njenu iskrenost i poštenje.
7. (Kompetentnost)
Etička vlada i izbor kompetentnih ljudi se osigurava nakon provođenja svih drugih principa, kojima se uvodi nulta tolerancija prema neetičkom postupanju i svim nepravilnostima, što otvara prostor da institucije i referate vode kvalitetni, a ne podobni. Tada će kvalitet javnih servisa i usluga, te profesionalnost procvjetati veoma brzo. Vlada koja uspostavi okruženje etike privući će kompetentne, a to onda vodi ka projektima planiranim i vođenim isključivo za opšte dobro.
8. (Etička koalicija)
Etička vlada i koalicija više stranaka. Ako BiH definišemo kao pretpolitičko društvo koje još uvijek nije definisalo institucije kao javno dobro u funkciji isključivo javnog interesa, koje bi trebalo da vode funkcioneri i javni službenici koji služe opštem dobru, a ne ličnom interesu kroz zloupotrebu tih institucija, onda moramo znati da je iluzorno pričati o podjeli stranaka na desne, centar i lijeve na političkom spektru, sve dok i jedni i drugi i treći korumpiraju institucije. U ovakvoj situaciji više ne govorimo o lijevim i desnim ideologijama, već o urušavanju i nagrizanju cijelog pravnog poretka. Zbog toga je došao trenutak da se koalicije formiraju na bazi etike i poštenja, bez obzira sa koje strane spektra taj moral dolazio, kako bi se u narednom periodu postavili temelji za jake, nezavisne, profesionalne i od nemorala oslobođene institucije. Kada se uspostave ovakvi temelji, nakon toga se koalicije i vlade mogu diferencirati po ideološkim razlikama. Ako se ovaj korak ne napravi, iz zemlje će odseliti i lijevi i desni i centar i apstinenti, tj. svi koji mogu će otići. Praksa iz prosperitetnih država nam pokazuje ovaj princip, jer tamo s vremena na vrijeme dolazi do promjene ideoloških pravaca vladajućih politika, ali nezavisnost, nepristrasnost , etika i zakonitost postupanja institucija sistema ostaju više ili manje na visokom nivou.
9. (Etička vlada i ekonomski razvoj)
U BiH postoji zabluda da se može postići održivi ekonomski razvoj bez uvođenja etičkog i fer okruženja za preduzetnike i investitore, te privredu u cjelini. U zemlji gdje institucije nisu profesionalne i jednake prema svima, gdje vlada princip protekcije i protežiranja podobnih, takva ekonomija nikad neće biti konkurentna na današnjem otvorenom, striktno regulisanom, povezanom i globalnom tržištu. Privreda gdje ne vlada princip etike poguduje samo odabranim firmama koje koriste tendere, poticaje, koncesije i druge javne izvore samo za lično bogaćenje. Zadatak Etičke vlade je da dostigne nultu toleranciju za sve vrste zloupotreba i neprofesionalizma javne službe, a privreda će oslobođena od neetičkog pritiska početi plasirati najbolje ideje, projekte i investicije kakve nikad neće biti u stanju da smisli bilo koji stranački ministar ekonomije. Uloga Etičke vlade je da stvori pošteni i podsticajan ambijent za bh.preduzetnike koji su već godinama povezani sa evropskim i drugim tržištima i koji najbolje znaju šta je profitabilno i šta se može razvijati. Etička vlada samo treba da sluša njihove ideje i iskustvo i stvori ambijent za njihovo ostvarenje. Vlade koje pričaju o ekonomskom razvoju i privlačenju investicija, a koje potresaju korupcioni skandali, najobičniji su prevaranti. Pare dakle neće biti problem kad pobijedimo nemoral i nezakonito ponašanje nadležnih.
10. (Etička vlada i nada u budućnost)
Stranke koje uspostave Etičku vladu ispisaće novu stranicu budućnosti BiH. To je polazna tačka moralnog preporoda cijelog društva. Ovo je momenat koji priželjkuje ogromna većina stanovnika BiH, naročito pod uticajem iskustava familije koja već godinama živi u skandinavskim i zapadnoevropskim državama i koja uvijek na prvom mjestu ističe moralnost kao sveprisutnu vrijednost u institucijama i cijelom društvu, na kojim osnovama je izgrađena ekonomija i stvoren visok životni standard u Evropi. Uspješnost naših ljudi u razvijenim i na etici uspostavljenim društvima je krunski dokaz da ljudi nisu problem BiH, već politike. Na ovaj način će biti omogućeno svim Bosancima i Hercegovcima da oslobode dobrotu koju tradicionalno nose u sebi vijekovima, a koja se i dalje jasno oslikava ispod naslaga štetnog uticaja rđave uprave i politike u zadnjim decenijama. To je preokret nakon kojeg BiH može krenuti putem razvoja i prosperiteta. Ovo je razlog za ostanak u BiH.