Analiza slučajeva, izvještaji i kampanje u oblasti etike i usklađenosti.

Etika.ba prati novi slučaj – Mrak u sudnici Općinskog suda u Sarajevu!

U serijalu pod nazivom ‘’Mrak u sudnici’’ istražujemo zašto je sutkinja Naida Tabaković, inače predsjednica parničnog odjeljenja Općinskog suda u Sarajevu, donijela odluku da u jednom privrednom sporu potpuno zatvori predmet za javnost, te šta je natjeralo sutkinju da radikalno zaprijeti Etika.ba portalu, koji istražuje nepravilnosti suda u tom predmetu u vezi rukovanja sa ličnim podacima od preko 18 hiljada građana Kantona Sarajevo.

Kroz višemjesečno istraživanje Etika.ba portal se uvjerio da su lični podaci građana ugroženi nemarnim postupanjem suda, ali smo prikupili i dodatne dokaze o postojanju namjere da se prikrije greška putem nezakonitog totalnog zatvaranja predmeta za javnost, te nakon toga još drastičnije odluke da se pređe u fazu zastrašivanja portala Etika.ba, na način da se nezakonito prijeti novčanom kaznom zbog navodnog vrijeđanja suda, a sve sa ciljem da se redakcija portala obeshrabri u namjeri upoznavanja javnosti sa nepravilnostima.

♦♦♦

Korekt d.o.o. kao osnivač Etika.ba portala je dobio poziv od jedne od parničnih stranaka u privrednom sporu koji se vodi pred Općinskim sudom u Sarajevu, da vrši monitoring predmeta i analizira događaje koji upućuju na kršenje etičkih standarda, nemarnog obavljanja dužnosti, pa sve do rizika od korupcionog ponašanja. Najčešće u ovakvim slučajevima se ne analizira meritum sudskog spora, jer presude u meritumu podrazumijevaju nezavisnost sudije u vlastitoj ocjeni dokaza, što se može preispitivati pred drugostepenim sudom. Fokus se inicijalno uvijek stavlja na procesne nepravilnosti sudije koje u sebi sadrže dozu nemara ili zloupotrebe, pa se samim tim treba ispitati da li šta upućuje na korupciju ili kakvu drugu nemoralnost u postupunju. Kod postojanja nemara ili zloupotrebe nastaje velika opasnost da sudski proces bude kompromitovan i da se tako izgubi povjerenje u nepristrasnost sudije u ocjeni dokaza, pa je u takvim slučajevima po zakonu predviđeno da se ne čekaju presude u meritumu, već na scenu stupaju Ured disciplinskog tužitelja, tužilaštva, rukovodstvo suda, etički komiteti, VSTV i drugi regulatorni organi koji mogu promptno da reaguju, ali je ustavom i zakonima predviđeno da korektivnu funkciju vrši i javnost.

U ovom tekstu se neće pominjati imena parničnih stranaka, jer namjera serijala nije da razmatra meritum spora i dokaze vezane za meritum, pa bi već samo pominjanje parničnih stranaka skrenulo pažnju javnosti sa suštine javnog interesa, a to je etično, profesionalno, stručno i efikasno sudstvo. Kada je sud nepristrasan i profesionalan onda se parnične stranke i njihovi advokati bore putem iznošenja dokaza i argumenata, ali kada se u sudu pojave nemar i zloupotrebe, onda je dužnost svih da ukažu na nepravilnosti i da se takve pojave sankcionišu.   

Parnična stranka koja je pozvala Korekt d.o.o. da vrši monitoring slučaja je pristala na rigorozne standarde koje je Korekt d.o.o. postavio kao uslov za angažman, a koji uključuju pravo i obavezu za Korekt d.o.o. da podnese prijavu protiv svih uključenih aktera u slučaju otkrivanja nepravilnosti, uključujući i protiv strane koja je pozvala Korekt d.o.o. da vrši monitoring.

♦♦♦

Hronologija:

a) 12.05.2021.godine – Etika.ba portal upućuje sutkinji Naidi Tabaković Zahtjev za uvid u spis

”Monitoringom predmeta koji se pred Općinskim sudom u Sarajevu vodi pod brojem 65 0 P 379856 13 P, a kojim ste Vi zaduženi, identifikovali smo potencijalnu procesnu grešku u rukovanju ličnim podacima od 18 000 građana.

Obzirom da navedena identifikovana procesna nelogičnost, odnosno potencijalna greška, najvjerovatnije rezultira povredom prava na privatnost te kršenja Zakona o zaštiti ličnih podataka BiH na štetu 18 000 građana, postoji ogroman javni interes za istraživanjem ove teme o kojoj će portal Etika.ba u narednom periodu da obavijesti javnost.

Stoga, ovim putem tražimo uvid u spis ovog predmeta, kako bismo bili sigurni u činjenično stanje koje se tiče poduzetih procesnih radnji koji ni na koji način nisu povezani sa odlukom o meritumu.

Stoga se nadamo da ćete postupiti transparentno i odgovorno kao javni organ prema javnosti i ispoštovati njihov interes.

U prilogu Vam dostavljamo i dopis kojeg smo zaprimili od strane predsjednice Općinskog suda Sarajevo, Janje Jovanović kojim nas upućuje da Vam se obratimo sa zahtjevom za uvid u spis.”

Kopiju dopisa pogledajte klikom ovdje.

b) 08.06.2021.godine – Etika.ba portal upućuje sutkinji Naidi Tabaković Urgenciju broj 1

”Dana 12.05.2021.godine dostavili smo Vam Zahtjev za uvid u spis, a shodno sugestiji zaprimljenoj od strane predsjednice suda.

Obzirom da je od našeg dopisa proteklo skoro 30 dana, molimo Vas da nam dostavite odgovor.”

Kopiju dopisa pogledajte klikom ovdje.

c) 23.06.2021.godine – Etika.ba portal upućuje sutkinji Naidi Tabaković Urgenciju broj 2

”Dana 12.05.2021.godine dostavili smo Vam Zahtjev za uvid u spis.

 Dana 08.06.2021.godine dostavili smo Vam Urgenciju radi dostavljanja odgovora na naš Zahtjev za uvid u spis.

Ovim putem Vam dostavljamo i drugu urgenciju radi dostavljanja odgovora, a obzirom da je od našeg upita protekao rok od 42 dana, čime pokazujete očigledan nemar u radu i zaštiti javnog interesa u navedenom predmetu.”

Kopiju dopisa pogledajte klikom ovdje.

d) 02.07.2021.godine – Etika.ba portal upućuje dopis Janji Jovanović, predsjednici suda, sa Zahtjevom za osiguranje slobode pristupa sudskim spisima

”Dana 12.05.2021.godine dostavili smo Zahtjev za uvid u spis postupajućoj sudiji u predmetu koji se vodi pod brojem 65 0 P 379856 13 P. Ovim putem Vas želimo obavijestiti da odgovor nismo zaprimili ni nakon dvije urgencije koje su poslane dana 08.06.2021. i 23.06.2021.

Stoga Vas molimo da u skladu sa Pravilnikom o unutrašnjem sudskom poslovanju član 8, stav b), r), s) u vezi sa članom 119, stav 1) osigurate slobodu pristupa sudskim spisima tako što ćete obezbijediti zakonito, uredno i blagovremeno djelovanje postupajućeg sudije, i pružite nam informacije u vezi sa radom i djelovanjem sudije po naprijed navedenom pitanju kako biste osigurali naš prijem u sudu.”

Kopiju dopisa pogledajte klikom ovdje.

e) 06.07.2021.godine – sutkinja Naida Tabaković upućuje dopis Etika.ba portalu (Korekt d.o.o.)

”Pred ovim sudom u toku je parnični postupak… (u ovom tekstu ne citiramo imena parničnih stranaka)

Postupajući po vašoj Urgenciji od 25.06.2021.godine, obavještavamo Vas da je u predmetu broj 65 0 P 379856 21 P 2 dana (op.a. Etika.ba nema saznanja zašto je sutkinja promijenila broj predmeta koji je u toku) 17.062021.godine doneseno rješenje kojim se isključuje javnost, pa Vam se stoga ne može odobriti uvid u spis.

Nadalje se upozoravate da prilikom obraćanja sudu, vodite računa o riječniku koji upotrebljavate, te se ovim putem upozoravate da navodima u podnesku od 23.06.2021.godine (zaprimljenog dana 25.06.2021.godine) da ”pokazujem nemar u radu” ukazujete na nepoštivanje suda, pa se ovaj put upozoravate a sljedeći ćete biti novčano kažnjeni u smislu člana 407. stav 1. Zakona o parničnom postupku.”

Kopiju dopisa pogledajte klikom ovdje (sa zatamljenim imenima parničnih stranaka).

 

♦♦♦

 ANALIZA DOPISA SUTKINJE NAIDE TABAKOVIĆ:

 

    • Dopis je sačinjen u nezakonitoj formi, suprotno Članu 14, Stav 3 Zakona o slobodi pristupa informacijama, kojim je predviđeno da se u slučaju odbijanja pristupa informacijama, nadležno tijelo rješenjem informira podnosioca zahtjeva o tome. Dopis koji smo dobili od sutkinje ne navodi da se radi o rješenju (čak uopšte nema predmeta dopisa), ne navodi zakonski osnov za status izuzeća (uključujući sva materijalna pitanja koja su važna za donošenje rješenja, te uzimanje u obzir faktora javnog interesa), ne sadržava pouku o pravu na žalbu, adresu organa kojem se žalba podnosi, rok i troškove za podnošenje žalbe, itd., na koji način su uskraćena zakonska prava podnosioca zahtjeva.

 

    • Sutkinja u nezakonitom dopisu navodi samo drugu urgenciju od 25.06.2021.godine, što je nelogično, pa mi vjerujemo da je sutkinja namjerno izbjegla da pomene datum našeg Zahtjeva za uvid o spis, a to je 12.05.2021.godine, na šta u suštini odgovara svojim dopisom, čime se pokušava da kod eventualne treće razumne strane koja bi čitala dopis prikrije opravdanost našeg vjerovanja da sutkinja ‘’pokazuje očigledan nemar u radu’’, koja proizilazi iz činjenice da je od datuma podnošenja Zahtjeva za uvid u spis do datuma druge urgencije prošlo 42 dana;

 

    • Sutkinja je po zakonu trebala po hitnom postupku obavijestiti portal Etika.ba kao podnosioca zahtjeva ako je iz opravdanih razloga produžen zakonski rok od 15 dana za postupanje po zahtjevu, kao što je predviđeno u Članu 14, Stav 5 Zakona o slobodi pristupa informacijama BiH: ‘’Rješenja predviđena st. 2. i 3. ovog člana bit će upućena podnosiocu zahtjeva u što kraćem roku, a najkasnije u roku 15 dana od dana prijema zahtjeva. Za zahtjeve koji se obrađuju u smislu člana 7. i/ili člana 9. 3. ovaj rok od 15 dana se produžava za vremenski period utvrđen u tim članovima. Podnosilac zahtjeva će dopisom, a po hitnom postupku, biti obaviješten o produžetku roka, kao i o razlozima tog produženja.’’

 

    • Suma sumarum, prošlo je ukupno 55 dana od momenta podnošenja našeg Zahtjeva do sačinjavanja odgovora sutkinje, prilikom čega smo morali poslati dvije urgencije direktno sutkinji i jednu direktno predsjednici suda. Mi vjerujemo da upotpunjavanje svih ovih činjenica ide u prilog našem mišljenju da je sutkinja postupila nemarno (bez obzira što sutkinja prijeti novčanom kaznom za korištenje riječi ”nemar”), te takođe podupire naše mišljenje da je sutkinja namjerno šturo obrazložila datume kada se šta dešavalo.

 

    • U drugom pasusu sutkinja Naida Tabaković je zaprijetila novčanom kaznom ako nastavimo da se obraćamo sudu riječima koje su navodno nepoštivanje suda, prilikom čega je istakla naše sljedeće riječi: ‘’pokazujete nemar u radu’’, iako je riječ ‘nemar’ zakonom utvrđen termin koji je uvršten u zvaničnu pravosudnu komunikaciju između stranaka, nosilaca pravosudnih funkcija i javnosti. Skrećemo pažnju na član 56, stav 8, Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, koji se odnosi na disciplinske prekršaje sudija i koji glasi ovako: ‘’Član 56, stav 8.: nemar ili nepažnja u vršenju službenih dužnosti’’;

 

    • Zakon o VSTV-u i Ured disciplinskog tužioca omogućavaju svakom građaninu da podnese pritužbu protiv sudija i tužilaca i da traži utvrđivanje nekog od disciplinskog prekršaja, uključujući i nemar, te se takvo upozoravanje o mogućim disciplinskim prekršajima smatra javnim interesom i izrazom najvišeg stupnja poštivanja pravosuđa u BiH. Upravo je dakle sve suprotno u odnosu kako je sutkinja saopštila u svom dopisu. Činjenica da smo u našoj drugoj urgenciji upozorili na nemar zbog neodogovaranja na naše dopise i zbog zanemarivanja javnog interesa i javnosti, u stvari znači da štitimo pravosuđe u BiH, a ne da ga ne poštujemo;

 

    • Činjenica je da smo imali pravo da uputimo Zahtjev za uvid u spis i činjenica je da imamo pravo na obrazložen odgovor u vidu rješenja. Obzirom da sutkinja nije profesionalno i odgovorno postupala sa našim dopisima, bili smo mišljenja da prvo nju direktno upozorimo da se ponaša nemarno prije nego bismo se obratili Uredu disciplisnkog tužioca sa disciplinskom prijavom, jer smo htjeli biti odgovorni pa da odmah ne opterećujemo resurse UDT-a. Obzirom da je sutkinja u svom dopisu akcentirala baš našu drugu urgenciju od 25.06.2021.godine u kojoj smo je upozorili na nemar, te istu navela kao razlog koji ju je pokrenuo da nam napokon odgovori na Zahtjev za uvid u spis, ispostavilo se da je naša odluka da prvo nju upozorimo na nemar prije eventualnog obraćanja UDT-u bila dobro odmjerena i postigla je svoj zakoniti cilj, na koji način se sutkinja donekle sama korigovala, bez potrebe da se u ovoj fazi uključuje UDT po ovom pitanju;

 

    • Kako se ne bi upuštali u dodatna tumačenja u vezi zakonskih odredaba koje regulišu poštivanje/nepoštivanje suda, uputićemo sutkinju na proučavanje odluke Ustavnog suda BiH, u predmetu broj AP 4644/16, koji je rješavajući apelaciju Marka Dragića, na sjednici održanoj 6.decembra 2018.godine usvojio apelaciju i ukinuo rješenje Općinskog i Kantonalnog suda u Sarajevu kojima je izrečena kazna za vrijeđanje suda od strane apelanta. Kako Ustavni sud smatra, apelant je imao pravo da riječnikom koji nije uobičajen u pravnoj korenspodenciji iznosi svoje mišljenje o postupcima sudije i da ih shodno tome kvalifikuje, te da je to osnovno demokratsko pravo koje je sudija ugrozio tako što je izrekao novčanu kaznu. Ova odluka Ustavnog suda je potvrda da Korekt d.o.o. nije iskazao nepoštivanje suda kada je iskoristio uobičajeni pravni termin ‘nemar’ prilikom iznošenja mišljenja o postupanju sutkinje.

 

    • Ovom prilikom ćemo se osloniti na zdrav razum i na odluku Ustavnog suda BiH kako bismo iskoristili demokratsko pravo da iznesemo svoje mišljenje o stvarnim razlozima odbijanja sutkinje da izvršimo uvid u spis, te nastavno na isto da elaboriramo razloge zbog kojih nam je nezakonito zaprijećeno novčanom kaznom:

 

Podsjećamo da smo u našem Zahtjevu za uvid u spis od 12.05.2021.godine obrazložili da želimo da izvršimo uvid u spis kako bi istražili naša saznanja, da je u konkretnom predmetu kojim sutkinja Naida Tabaković rukovodi, došlo do procesne greške u rukovanju sa ličnim podacima oko 18 hiljada građana. Naznačili smo da je ovo tema od javnog interesa i da portal Etika.ba namjerava da ovu priču objavi i na taj način upozori 18 hiljada građana da su njihovi lični podaci neovlašteno, bez njihove saglasnosti distribuirani, čime su građani izloženi opasnosti od zloupotrebe. Takođe smo naglasili da se naš Zahtjev za uvid u spis odnosi samo na analizu procesnih radnji koje nisu povezane sa odlukom u meritumu, što znači da nas ne interesuje uvid u materijalne dokaze koji se nalaze u spisu već samo uvid u poduzete procesne radnje suda u ovom slučaju.

Sutkinja nas je obavijestila da je 17.06.2021.godine donijeto rješenje kojim se totalno isključuje javnost, a koje nama nije poslato, a to rješenje kakvo god ono bilo i sljedstvena obavijest upućena nama kojom se odbija naš Zahtjev za uvid u spis, ne mogu biti zakoniti i suprotni su Zakonu o slobodi pristupa informacijama BiH, jer smatramo da nije uobičajeno da se u nekom predmetu neselektivno i totalno isključi javnost i kreira potpuni mrak u postupanju suda, te se javnost sprječava da bude informisana i da kreira svoje mišljenje. U slučajevima kada se na sudu npr. raspravlja o državnim tajnama ili o nasilju nad djecom i sl., sud pažljivo razmatra donošenje odluke o tome koji dio predmeta će se zatvoriti za javnost a koji ne, o čemu donosi obrazloženu i javnu odluku, pa je ovaj slučaj totalnog zatvaranja vrlo rijedak, nama šokantan i sumnjiv, a možda se u praksi još nikad nije ni dogodio.

Ako bi i postojao slučaj u kojem bi bilo opravdano u skladu sa zakonski predviđenim razlozima zatvoriti predmet za javnost za cijeli meritum slučaja, smatramo da je nesporno da se predmet ne smije u potpunosti zatvoriti za javnost u smislu analiziranja procesnih radnji, a sam zahtjev koji je upućen sudu u spornom predmetu, naglašava da se žele analizirati procesne radnje i utvrditi da li postoji procesna greška sudije.

Zaključak:

Iz svega se učvršćuje naše mišljenje da je sutkinja postupala nemarno kada nije odgovarala na naše zahtjeve i urgencije kojima smo tražili odgovor na naš Zahtjev za uvid u spis, ali dodatno tome se nameće zaključak da je sutkinja nakon toga donijela odluku o totalnom zatvaranju predmeta za javnost, što bi bilo protivno Zakonu o slobodi pristupa informacijama BiH, a najvjerovatnije sa ciljem da se prikrije nepravilnost u postupanju suda, sutkinja zaštitila od formiranja javnog mišljenja, i da bi odgovorni prošli nekažnjeno, te da je nakon toga sutkinja zastrašila tražioca informacije sa neobrazloženom tvrdnjom da isti ne poštuje sud, uz prijetnju izricanja novčane kazne i javnog poniženja, pritom se koristeći diskrecionim pravom da zakon grubo tumači iz čega tražilac informacija može jedino da protumači postupak sutkinje tako da je pokušala da štiti svoj vlastiti interes a ne autoritet suda (što je zaštićeno dobro ovog člana zakona), iako je gore citirana presuda Ustavnog suda vrlo lako dostupna i poznata širokom krugu novinara, advokata, sudija, tužilaca, studenata…

Na osnovu svega je naše mišljenje sada evoluiralo sa nemara u postupanju sutkinje u činjenje sa više namjere u svom biću, pa sada možemo proširiti naš sud da ovdje sutkinja čini cijeli niz disciplisnkih prekršaja, pa i one teže disciplinske prekršaje od nemara, a izdvojićemo disciplisnki prekršaj iz stava 6, člana 56: ”korištenje dužnosti sudije kako bi se pribavile neopravdane koristi za sebe ili druge osobe”.

Dakle, odlukom da se procesne radnje u predmetu zatvore pred očima javnosti i upućivanjem neobrazložene prijetnje novčanom kaznom u vezi navodnog nepoštivanja suda, po našem mišljenju je došlo do zloupotrebe dužnosti sudije kako bi se pribavila neopravdana korist za sebe, u smislu prikrivanja informacija koje bi pomogle utvrđivanju disciplinskog ili nekog drugog djela, na koji način bi se izbjegla odgovornost za pogrešno postupanje, a što bi se u zavisnosti od eventualne disciplisnke ili neke druge sankcije moglo i finansijski iskazati.

Kopiju cijelog odgovora sa citiranjem više članova zakona koji podržavaju analizu i zaključak, koji je portal Etika.ba (Korekt d.o.o.) uputio sutkinji Naidi Tabaković možete pročitati klikom ovdje.

♦♦♦

Nastaviće se…

Korekt d.o.o. i portal Etika.ba su specijalizovani za oblast poslovne etike i usklađenosti poslovanja sa međunarodnim i domaćim zakonima, standardima i najboljim praksama. U okviru svoje misije pratimo i analiziramo poslovne procese i prakse, sporne poslovne odnose, kao i upitne upravne, tužilačke i sudske postupke, utvrđujemo neregularnosti na štetu legitimnih i legalnih poslovnih interesa klijenata, o čemu sačinjavamo javne i specijalističke izvještaje. Korekt d.o.o. Sarajevo je posebno specijalizovan za borbu protiv zabranjenjih praksi i rizika od korupcije, prevare, iznude, koluzije (dosluha), opstrukcije dokaza i svih drugih tipova neprofesionalnog i neetičkog ponašanja koja indiciraju moguće postojanje zabranjenih praksi.

Vezani članci

Podijelite ovaj tekst

Facebook
Twitter
LinkedIn

Istaknuti slučajevi

Vijesti

O nama

Etika.ba je portal namijenjen stručnoj javnosti koja je zainteresovana za više standarde etike i usklađenosti propisa u poslovnom sektoru, sistematsko i objektivno praćenje sudskih, upravnih i drugih postupaka a kako bi osigurali fer i pošten tretman prema svim akterima na tržištu BiH. U javni prostor donosimo analize o konkretnim slučajevima s posebnim fokusom na poštivanje etičkih standarda prilikom vršenja javne dužnosti a čime doprinosimo ispunjavanju misije Etika.ba

Copyright ©2021 Etika.ba ® Sva prava zadržana.