Analiza slučajeva, izvještaji i kampanje u oblasti etike i usklađenosti.

Pametnom dosta! (PPS: 9.dio)

POSLOVNO – PRAVOSUDNI SKANDAL U BIH 9.DIO

U prethodnih 8 nastavaka serijala ‘Poslovno-pravosudni skandal u BiH‘, detaljno smo predstavili korupciono ponašanje Suda u Mostaru, koji je kršenjem svih zakona i Kodeksa sudijske etike bio u dosluhu sa jednom stranom u postupku, koju smo u serijalu anonimizirano predstavljali kao ‘domaći građevinac’, te istoj strani omogućio da bespravno od druge strane, koju smo anonimizirano predstavljali kao ‘međunarodna banka’, naplati više desetina miliona KM.

Cijelu hronologiju odugovlačenja, baziranu na egzaktnim podacima iz sudskog spisa, možete pročitati na ovom linku.

U nastavku serijala ćemo uključene parnične stranke i dalje oslovljavati putem pseudonima kako bi izbjegli marketing, s tim da ćemo stranu kojoj Sud u Mostaru ide na ruku i dalje nazivati: domaći građevinac, a stranu koju Sud diskriminiše ćemo nazivati: međunarodna banka.

♦♦♦

Naziv ovog teksta ‘Pametnom dosta’ imamo zahvaliti sudinici Općinskog suda u Mostaru Nini Ratkušić, koja se pismeno obratila Net Consulting-u i svoje obraćanje završila riječima: ‘Pametnom dosta’, s čim se apsolutno slažemo sa sudinicom. Nama se ovaj naslov učinio kao veoma efektan, jer ne samo da u potpunosti oslikava stanje ovog predmeta o kojem mjesecima iznosimo argumente o nemaru i neprofesionalizmu dotične sudinice i generalno Općinskog suda u Mostaru, već takođe dijagnosticira ukupno stanje u bh pravosuđu koje je opterećeno skoro pa svakodnevnim skandalima.

Nakon što smo objavili 8. nastavak serijala, došlo je do prave eksplozije dešavanja u ovom slučaju, pa ćemo ovaj tekst posvetiti analizi aktuelnih dešavanja. Krenimo redom:

♦♦♦

PRVO – Net Consulting je dobio dopis od Ureda disciplinskog tužioca VSTV-a, potpisan od disciplinske tužiteljice Aldijane Porče, koja nas je 21.1.2020. godine obavijestila da se postupilo po našoj disciplinskoj prijavi protiv sudije koji u ovom predmetu opstruiše proces protivizvršenja, te da su podignute disciplisnke tužbe protiv dvoje sudija u ovom predmetu:

a) protiv sudije Općinskog suda u Mostaru, Ognjenke Škoro, zbog disciplinskog prekršaja iz člana 56. Tačka 23. Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH: ”bilo kakvo drugo ponašanje koje predstavlja ozbiljno kršenje službene dužnosti ili dovodi u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet sudstva”;

b) protiv sudije Općinskog suda u Mostaru, Nine Ratkušić, zbog disciplinskog prekršaja iz člana 56. Tačka 8. Zakona o VSTV-u BiH: ”nemar ili nepažnja u vršenju službenih dužnosti”.

♦♦♦

DRUGO – Odmah nakon prvog, 23.1.2020. godine, na adresu Net Consulting-a je stiglo pismo od sudije Nine Ratkušić iz Općinskog suda u Mostaru, kojim nas obavještava o sljedećim stvarima:

a) da nije u mogućnosti tražiti demant zbog naših javnih izvještaja o ovom predmetu dok ne dobije saglasnost od strane VSTV-a za objavu demanta, prilikom čega nam je u prilogu dostavila i zahtjev za saglasnost koju je uputila u VSTV (u nastavku ćemo predstaviti navode iz pomenutog zahtjeva za saglasnost);

b) navela je da smo upoznati da se nalazi na dužem bolovanju o čemu će nam dostaviti medicinsku dokumentaciju u prilog suprotnih navoda da je njena bolest fingirana, te da ne daje saglasnost da se isti objavljuju, jer je riječ o ličnim stvarima (Net Consulting nije upoznat sa sumnjama da je konkretna bolest fingirana, pa u tom kontekstu molimo sudinicu Ninu Ratkušić da nam ne dostavlja medicinsku dokumentaciju, jer nismo ni stručni ni nadležni da tumačimo medicinske nalaze);

c) takođe nas je pozvala da prisustvujemo na svim disciplinskim ročištima povodom njenog rada po predmetnom spisu (zahvaljujemo se na pozivu, vrlo rado ćemo prisustvovati nakon što utvrdimo da nam to po važećoj proceduri VSTV-a može biti dozvoljeno u funkciji javnosti);

d) skrenula nam je pažnju da se u tekstovima određene činjenice izdvajaju iz konteksta, čime je i završila obraćanje:

”Samo ću skrenuti pažnju da je spis presigniran na mene 30.10.2018. godine, nakon ulaganja određenih prigovora koji nisu zavedeni kao prigovori, već podnesci, suprotno propisima (gdje niko nije disciplinski odgovarao,) a da je prijava radi nepostupanja protiv mene dostavljena UDT u Novembru 2018. godine, nekoliko dana nakon zaduženja s predmetnim spisom, po kojem nisam u mogućnosti postupati, o čemu detaljan izvještaj nakon saglasnosti VSTV BiH. Iz datuma zaduženja spisa i podnesene prijave mislim da bi Vam sve trebalo biti jasno (pametnom dosta).” (op.a. vjerovatno je sudinica umjesto izvještaj planirala reći demant, jer se traži saglasnost za demant).

U njenom zadnjem pasusu možemo izdvojiti da ona kao razlog nepostupanja navodi to što je neko uložene prigovore zaveo kao podneske, a ne kao prigovore, o čemu smo već detaljno pisali u prošlim tekstovima kako Općinski sud u Mostaru raznim marifetlucima odugovlači protivizvršni postupak već 26 mjeseci, koji je po naravi hitne prirode, i koji je Općinski sud u Mostaru kada je pogodovao ‘domaćem građevincu’ proveo veoma efikasno, za mjesec dana.

Da je ipak sudinica Nina Ratkušić jako dobro znala za prigovor dokazuje i njen dopis od 19.7.2019.godine u kojem decidno od ‘međunarodne banke’ traži očitovanje na prigovor, nakon kojeg je nastavila sa višemjesečnom opstrukcijom odlučivanja po prigovoru. Dokument-dokaz u vezi prigovora smo prezentovali još u 2.tesktu, objavljenom 26.11.2019.godine, dostupan na ovom linku.

Sudinica navodi da niko nije disciplinski odgovarao za ove igrarije sa prigovorima tj. podnescima, prilikom čega moramo pitati sudinicu da li je Uredu disciplinskog tužioca podnijela disciplinsku prijavu za svoje sumnje, kao što je Net Consulting podnio prijavu protiv nje za njene disciplinske prekršaje? Ukoliko nije podnijela disciplinsku prijavu, a bila je dužna to uraditi, onda bismo slobodno mogli zaključiti da je njen izgovor pokušaj neetičnog i neodgovornog izvlačenja. U slučaju da je sudinica pod pritiskom kulturološkog defekta nezamjeranja sa kolegama, mi bismo vrlo rado podnijeli prijavu ukoliko nam dostavi više informacija.

U vezi tvrdnje da je prijava protiv nje podnijeta samo nekoliko dana nakon što je 30.10.2018. godine spis presingiran na nju, moramo je upoznati sa činjenicom da je to apsolutno netačno, jer je ‘međunarodna banka’ prijavu podnijela tek 28.1.2019. godine (3 mjeseca nakon što je spis presigniran), a Net Consulting je svoju prijavu protiv sudinice uputio 18.11., ali ne 2018.godine, već 2019.godine, dakle godinu dana nakon što je preuzela spis. Na bazi ovog krivog argumenta o datumu zaduženja spisa i datuma podnesene prijave nam je sudinica poručila ‘Pametnom dosta’, pa smo zato na početku i podržali konstataciju, slažemo se da je ‘Pametnom dosta’.

Još jedna generalna nelogičnost cijelog njenog dopisa je činjenica da nas na početku obavještava da ne smije upućivati demante bez saglasnosti VSTV-a, koju saglasnost još nije dobila, a sudinica bez obzira na izostanak saglasnosti upućuje demant Net Consulting-u, tvrdeći da navodi u tekstovima nisu istiniti.

♦♦♦

TREĆE – Zahtjev za dobijanje saglasnosti koji je sudinica Nina Ratkušić uputila VSTV-u, te isti nama proslijedila, u sebi sadrži pregršt interesantnih i šokantnih detalja:

a) Sudinica navodi da joj je u telefonskom razgovoru obavljenom dana 21.1.2020. godine saopšteno da je izvještavanje Net Consulting-a o nepravilnostima u ovom predmetu bilo predmetom dnevnog reda sjednice VSTV-a, te navodi da o detaljima rasprave nije upoznata.

(Net Consulting pozdravlja da se VSTV bavi problematikom nezakonitog postupanja Općinskog suda u Mostaru, a ako su činjenice koje Net Consulting iznosi u javnosti inicirale angažman VSTV-a, prilikom čega je svaka činjenica po tri puta provjerena u dokumentima, onda imamo puno razloga za zadovoljstvo);

b) Sudinica takođe navodi da joj se bolest pojavila radi sistemskog mobinga na poslu od prvog dana zaposlenja, koji su vršili i prethodni predsjednik Suda, ali i aktuelna predsjednica Suda (op.a. Divna Bošnjak). Ona također navodi da je slala i Zahtjev za zaštitu od diskriminacije, ali nikad od Vijeća nije primila nikakav odgovor.

c) Sudinica navodi da je jedan vid mobinga bio i način zaduženja sa predmetnim spisom, navodeći da je dovedena u zabludu misleći da joj je ovaj predmet dodijeljen u rad sistemski, a ustvari joj je predmet dodijeljen nakon što je sudinica Ognjenka Škoro prvobitno dužila ovaj predmet, pa tražila da se presignira, što je navodno urađeno nepravilno, kako navodi sudinica Nina Ratkušić;

d) Sudinica dalje navodi da je disciplinska tužba protiv nje nastavak diskriminacije, a takođe navodi da je obaviještena da je sada spis ponovo presigniran sa nje na sudiju Bajru Avdića.

♦♦♦

Sva ova dešavanja koja su uvod u rasplet ovog poslovno-pravosudnog skandala potvrđuju naša prethodna pisanja, ali i donose nova naravoučenija.

Naime, ispravno je što smo prethodno identifikovali Ured disciplinskog tužioca kao ključnu kariku u sistemu izgradnje etike i integriteta po dubini pravosuđa u BiH. Ukoliko oni rade svoj posao stvar se pomjera sa mrtve tačke, a ukoliko oni izbjegavaju svoj posao na proganjanju neetičnih sudija i tužilaca, onda se pandemija neprofesionalizma i nezakonja kapilarno širi na sve pravosudne predmete.

Primjetićete da se sudinica Nina Ratkušić usplahirila zbog pisanja Net Consulting-a tek nakon što je saznala da je Ured disciplinskog tužioca podigao disciplinsku tužbu protiv nje. Tada joj je naprasno počelo smetati to što je Net Consulting objavio 8 tekstova, tj. javnih izvještaja o nepravilnostima u sudskom postupku, a prije toga nije reagovala na tekstove. Logika nalaže da onaj koji je ispravan u svom radu reaguje nakon prvog teksta ako sumnja u istinitost navoda, a ne nakon 8 tekstova i više od dva mjeseca javnog izvještavanja.

Iz svega možemo zaključiti da se neprofesionalni i neetični nosioci pravosudnih funkcija u BiH uopšte ne sekiraju zbog javnog iznošenja činjenica od strane novinara i drugih javnih radnika, sve dok se osjećaju sigurno da ih kolege krivični i disciplinski tužioci neće dirati. Iz mnogo primjera u BiH je očito da su mnogi oguglali na javnu kritiku, ali kada nadležni organi pokrenu formalne postupke i dignu disciplinske i krivične tužbe, onda se pravosudna močvara uzburka i počnu međusobna optuživanja između prethodno dobro uigranih kolega.

Ovaj poslovno-pravosudni skandal šalje dobru poruku svim sudijama i tužiocima u BiH, a to je da više niti jedan sudski predmet u kojem se ponaša neprofesionalno neće ostati u ladicama i skupljati prašinu, već u BiH polako dolazi tzv. novi ‘visoki predstavnik’ u vidu fenomena javne reputacije, koja ima moć da inicira adekvatnu sekiraciju i rizik svim onima koji misle da se neetičke radnje mogu zadržati u mračnim krugovima dubokog pravosuđa, gdje se takozvane kolege međusobno štite i pokrivaju jedni druge, a sve na štetu građana i stranaka u postupku.

Očigledno je na ovom primjeru da je domokratija spora, ali dostižna, nakon čega se može očekivati postupno pojavljivanje čak i pravde.

♦♦♦

Kraj devetog dijela.
Nastavak priče ćemo objaviti 9. februara 2020. godine.

*Net Consulting d.o.o. prati i analizira poslovne procese i prakse, sporne poslovne odnose, upravne i sudske postupke, te utvrđuje neregularnosti na štetu legitimnih i legalnih poslovnih interesa klijenata. Ovaj tekst je objavljen uz saglasnost oštećene strane u ovom slučaju. Net Consulting d.o.o. se uvjerio u istinitost svih navoda u tekstu kroz uvid u dokumentaciju i druge materijalne dokaze.

Vezani članci

Podijelite ovaj tekst

Facebook
Twitter
LinkedIn

Istaknuti slučajevi

Vijesti

O nama

Etika.ba je portal namijenjen stručnoj javnosti koja je zainteresovana za više standarde etike i usklađenosti propisa u poslovnom sektoru, sistematsko i objektivno praćenje sudskih, upravnih i drugih postupaka a kako bi osigurali fer i pošten tretman prema svim akterima na tržištu BiH. U javni prostor donosimo analize o konkretnim slučajevima s posebnim fokusom na poštivanje etičkih standarda prilikom vršenja javne dužnosti a čime doprinosimo ispunjavanju misije Etika.ba

Copyright ©2021 Etika.ba ® Sva prava zadržana.