SLUČAJ SARAJEVO TOWER
Još iz prošlog autokratskog sistema ex Jugoslavije pa preko današnjeg do srži korumpiranog poretka u Bosni i Hercegovini, razvili su se mentalitet i kultura nezamjeranja sa državom i njenim institucijama, jer su politički moćnici zajedno sa birokratama na svim nivoima imali mogućnost da zagorčaju život bilo kome ko bi se drznuo da traži svoja prava ili da se bori protiv nepravde. Osveta državne birokratije je šarolika, od opstrukcije ili protekcije prilikom zapošljavanja, preko izdavanja građevinskih dozvola, pa sve do tendera i koncesija…
Odavde proizilazi suštinski nedostatak odlučnosti za demokratsku borbu i objašnjava se pasivnost naroda koji posmatra masovne zloupotrebe u političkom i pravosudnom miljeu. ‘Koga je moliti nije ga kuditi’ postala je spasonosna formula koju roditelji usađuju u svoju djecu tokom faze vaspitanja. S druge strane, srahovlada nije promijenila samo svijest naroda koji je u ovom odnosu žrtva, ona je obrazovala generacije autokratskih obrazaca razmišljanja među kastom političara, činovnika i pravosudnih radnika koji se superiorno pozicioniraju u odnosu na građane. Iz ovog ugla bi naravoučenije iz naslova moglo ovako izgledati: ‘Ako me je moliti nije me srditi’.
Ova cijela autokratska kultura upravo ovako i komunicira sa građanima, čak i kad nisu svjesni ove činjenice njihove riječi ih odaju.
U ovom tekstu ćemo predstaviti ilustrativan primjer ovog kulturološkog defekta.
♦♦♦
Korekt d.o.o. je inicijalno podnio krivičnu prijavu protiv sarajevskog tužioca Sanina Bogunića za nesavjestan rad u službi zbog njegovog postupanja u slučaju ‘Tower’ a naknadno je krivična prijava proširena dokazima o zloupotrebi pozicije, zbog toga što je tužilac usmjeravao svjedoka da ne saopšti istinu na Sudu. Na žalost, ta istina za koju je tužilac instruirao svjedoka da ostane prikrivena, otkriva da je cijeli slučaj ‘Tower’ montaža na način da se primopredaja duga pretvorila u lažni slučaj primopredaje mita.
Korekt d.o.o. i portal Etika.ba su pustili Tužilaštvo ZE-DO kantona da neometano rade svoj posao po ovoj prijavi te se ni na koji način nismo bavili postupanjem ovog Tužilaštva u prva tri mjeseca. Smatrali smo da su tri mjeseca više nego dovoljna da se slučaj analizira i pokrenu adekvatne aktivnosti, a naročito smo imali na umu brzinu sarajevskog pravosuđa koje je ekspresno postupalo po prijavama u slučaju ‘Tower’, koje su se naknadno ispostavile kao montirane prijave.
28.12.2020.godine
Nakon što je prošlo tri mjeseca, Korekt d.o.o. i portal Etika.ba su 28.12.2020.godine uputili e-mail postupajućem tužiocu Tužilaštva ZE-DO kantona g.Murisu Hadžiselimoviću i tražili termin kada bi dostavili nove dokaze po prijavi:
‘Molim Vas da odredite termin kada predstavnici firme Korekt d.o.o. i portala Etika.ba mogu pristupiti u Vaše Tužilaštvo sa ciljem predstavljanja novih dokaza po podnijetoj krivičnoj prijavi, broj predmeta: T04 0 KTAPO 0043304 20.’
12.01.2021.godine
Nakon što je prošlo 15 dana, a da tužilac uopšte nije odgovorio na e-mail, Etika.ba je poslala dopis portparolu Tužilaštva ZE-DO kantona Mirni Poljac, čime smo pokušali da nekako dopremo do tužioca. U svakom slučaju, u tom trenutku nismo znali da li tužilac ima gore elaborirani autokratski mentalitet i prosto ne želi da komunicira sa prijaviteljima ili iz nekog razloga nije primio naš e-mail, pa smo se nadali da ćemo putem komunikacije sa porparolokom to otkriti:
Poštovana,
28.10.2020.godine ste donijeli Rješenje broj: 06-05-1-493/20 kojim ste odobrili pristup informacijama, tj. obavijestili ste nas da je postupajući tužilac u predmetu br.: T04 0 KTAPO 0043304 20 tužilac Muris Hadžiselimović.
Mi smo se putem e-maila (možete vidjeti ispod) obratili postupajućem tužiocu 28.12.2020.godine, ali još uvijek nismo dobili odgovor, niti potvrdu prijema e-maila.
Molim Vas da nas informišete o tome da li postoji neki pisani akt unutar Tužilaštva u kojem je regulisana komunikacija tužioca sa podnosiocima krivične prijave.
15.01.2021.godine
Nakon tri dana od našeg e-maila Mirni Poljac – portparolka Tužilaštva ZE-DO kantona, dobili smo odgovor koji ilustrativno dokazuje da Tužilaštvo ZE-DO kantona neće apsolutno ništa uraditi po našoj prijavi, te je udžbenički primjer kako riječi otkrivaju gore elaborirani kulturološki defekt naših državnih službenika, što degradira i devalvira suštinu demokratije, te pretvara zakone koji su jedno na papiru u nešto sasvim drugo u praksi.
Poštovani,
na osnovu Vašeg upita ovim putem Vas obavještavamo da će sve dokaze koju su potrebni za postupanje u navedenom predmetu ovo Tužilaštvo samostalno pribaviti službenim putem.
Ukoliko ipak želite da pristupite u prostorije Kantonalnog tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona kod postupajućeg tužioca potrebno je da uputite pisani zahtjev za adresu Kantonalno tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona, TRG BiH, N/r postupajućeg tužioca te zamolite da Vam se omogući sastanak sa navedenim tužiocem.
Srdačan pozdrav
Mirna Poljac
Viši stručni saradnik za odnose s javnošću – Portparol
ANALIZA:
Odgovor Tužilaštva sadrži dvije rečenice.
Prva rečenica:
Najkraće predstavljeno u prvoj rečenici Tužilaštvo ZE-DO kantona saopštava da im ne trebaju novi dokazi koje smo mi ponudili, te da će oni SVE DOKAZE prikupiti samostalno službenim putem: ‘ovim putem Vas obavještavamo da će sve dokaze koju su potrebni za postupanje u navedenom predmetu ovo Tužilaštvo samostalno pribaviti službenim putem’.
Druga rečenica:
U drugoj rečenici nam saopštavaju da eto, ukoliko ipak želimo da dođemo u Tužilaštvo i pored toga što su u prvoj rečenici saopštili da im ne trebaju novi dokazi koje smo ponudili, ipak možemo doći: ‘Ukoliko ipak želite da pristupite u prostorije Kantonalnog tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona kod postupajućeg tužioca…’.
Riječ ‘ipak’ u ovom kontekstu ima značajan obeshrabrujući efekat na prijavitelja sa ciljem da isti odustane od namjere da dostavi nove dokaze, tj. smisao njihove izjave je: ako se baš želite inatiti onda dođite, ali već iz našeg tona u prethodnoj rečenici možete prepoznati da će Tužilaštvo sve dokaze prikupiti samostalno službenim putem, a to što želite da dođete u Tužilaštvo to je neka Vaša privatna posjeta koja nema veze sa našom službenom istragom?
U nastavku rečenice Tužilaštvo ZE-DO kantona nas upućuje o mogućem načinu nastavka naše inicijative da tužiocu dostavimo nove dokaze i to na skandalozan način tako što nas poučavaju da pismenim putem ZAMOLIMO postupajućeg tužioca da nam omogući sastanak: ‘potrebno je da uputite pisani zahtjev za adresu Kantonalno tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona, TRG BiH, N/r postupajućeg tužioca te zamolite da Vam se omogući sastanak sa navedenim tužiocem’.
Suština je da su ovdje pobrkani pojmovi želje i zakonske obaveze. Zakon jasno definiše koje radnje tužilac treba poduzimati po saznanju da postoje dokazi o počinjenju krivičnog djela. Zakon daje različita ovlaštenja i mogućnosti kako da se postupi kada prijavitelj želi da prijavi krivično djelo i između mnogih mogućnosti zakon nigdje ne definiše: ‘ako ipak želite da dostavite dokaze’.
Riječi otkrivaju tajnu
Ovaj primjer pokazuje razliku između demokratske svijesti i autokratsko-koruptivne svijesti kojom se nešto želi sakriti. Dokaz za ovu tvrdnju se nalazi u korištenju riječi ‘molim’.
Kada Etika.ba postavlja pitanje Tužilaštvu, riječ ‘molim’ se koristi kao izraz pristojnosti, prilikom čega se moli samo za određivanje termina za sastanak ali se ne moli za omogućavanje sastanka, jer se tužilac MORA sastati s nekim ko tvrdi da ima dokaze: ‘Molim Vas da odredite termin kada predstavnici firme Korekt d.o.o. i portala Etika.ba mogu pristupiti u Vaše Tužilaštvo sa ciljem predstavljanja novih dokaza po podnijetoj krivičnoj prijavi, broj predmeta: T04 0 KTAPO 0043304 20.’
Nasuprot demokratskoj upotrebi riječi ‘molim’ imamo kulturološki defekt na strani Tužilaštva koji riječ ‘molim’ smještaju u kontekst ostvarivanja zakonskog prava i dužnosti prijavitelja da prijavi krivično djelo, te dužnosti i obaveze tužioca da aktivno traga za dokazima. Pravosudni djelatnici moraju naučiti da u demokratskom poretku građani ne mole za svoja prava, nego zahtijevaju, te da postupanje tužioca u otkrivanju i dokumentovanju krivičnog djela nije pitanje molbe nego zakonske obaveze o kojoj nema prostora za diskusiju.
ZAKLJUČCI:
- Postavlja se pitanje šta će se desiti ako Etika.ba nikad ne uputi zahtjev u kojem se moli za sastanak i tako Tužilaštvo ostane uskraćeno za dokaze, da li će postupajući tužilac disciplinski odgovarati za nemaran pristup poslu;
- Ovakvim odgovorom je Tužilaštvo ZE-DO kantona pružilo neoboriv dokaz da je disciplinski prekršaj već počinjen jer se građaninu ostavlja na volju i želju da odluči hoće li uraditi taj dodatni i besmisleni korak slanja molbe da mu se omogući dostava dokaza;
- Zamka u koju je Tužilaštvo sad upalo se pogoršava činjenicom da Etika.ba neće biti odgovorna ako molbu ne pošalje, jer mi nemamo službene obaveze takve vrste, ali je postupajući tužilac po službenoj dužnosti odgovoran ako je propustio priliku da pribavi dokaze;
- Čak šta više, postupajući tužilac može sada biti ljut i iznerviran ovakvim pisanjem, ali u okviru demokratske pravosudne prakse koja je upisana u naše zakone tužilac se sada ne smije inatiti i biti sujetan, već ‘ipak’ mora priznati grešku koju je načinio i uputiti Etika.ba portalu službeni poziv i naređenje da se pristupi u Tužilaštvo i dostave dokazi, uz prijetnju novčane kazne ako ne pristupimo;
- Etika.ba javno obavještava Tužilaštvo ZE-DO kantona i javnost da NEĆE poslati molbu tužiocu jer bi tako pogazili sve demokratske vrijednosti i prakse koje propovijedamo, jer bi tako pristali na nezakonito postupanje tužioca koji izbjegava da prikupi dokaze, a na kraju krajeva tako bi pristali na igru dezavuisanja javnosti i stvaranja privida da se ‘ipak’ nešto radi po podnijetim krivičnim prijavama koje se odnose na zloupotrebe u pravosuđu.
♦♦♦
Etika.ba zahtijeva od Tužilaštva ZE-DO kantona da se postupi po slovu zakona, jer ako pravosuđe ne postupa po zakonu i ako građani moraju da mole tužioce da rade svoj posao onda na sceni imamo krivosuđe a ne pravosuđe, a građani će s druge strane koristiti sva demokratska sredstva i dozvoljene instrumente da se izvrši pritisak na krivosuđe!
Nastaviće se…