Etika.ba ovaj tekst objavljuje u okviru specijalističkog serijala: Investitor u raljama banana države
Etika.ba je 28.10.2020.godine objavila analizu zastoja u gradnji ”Sarajevo Tower” koju je Korekt d.o.o. Sarajevo dostavio akterima u projektu 13.oktobra 2020.godine, koju možete pročitati ovdje.
Jedina nada za 420 kupaca stanova koji čekaju da se usele u stanove koje su uredno platili je bila usmjerena ka sarajevskom Sudu, koji je trebalo da presudi koja strana je u pravu. Podsjećamo da je prvo ANS Drive podnio tužbu protiv Smart Invest-a sa zahtjevom da preuzme projekat, a nakon toga je Smart Invest podnio vlastitu tužbu protiv ANS Drive sa istim zahtjevom. Kupci i javnost su željno iščekivali da se klupko razmota i da jedna strana preuzme i završi projekat, ali je onda domaće pravosuđe opet matirano jednim ‘kreativnim’ marifetlukom koji se desio 11.11.2020.godine.
♦♦♦
Smart Invest d.o.o. Sarajevo i Ans Drive d.o.o Sarajevo su 18.11.2014. godine zaključili Ugovor o zajedničkom ulaganju, te 16.01.2015. godine njegov Anex. Ugovor je obuhvatao preuzimanje obaveze izgradnje stambeno-poslovnog kompleksa poznatijeg kao SPO (stambeno poslovni objekat) „Sarajevo Tower“. Dalja saradnja ‘partnera’ regulisana je nizom naknadnih ugovora kojim su konkretizovali njihove obaveze. Jedan od tih ugovora je i Ugovor o izgradnji zaključen 02.06.2017.godine kojim se Ans Drive d.o.o. Sarajevo obavezuje izvesti sve građevinske radove kao generalni izvođač radova i suinvestitor, dok je Smart Invest d.o.o Sarajevo označen kao suinvestitor. Svi potpisani ugovori te popratna dokumentacija relevantna za proces ostvarenja zajedničkog cilja, izgradnje SPO „Sarajevo Tower“ čine jednu cjelinu i dopunjuju se, te skladno njihovom sadržaju obje ugovorne strane imaju dužnost izvršavati preuzete obaveze. Stranke su između ostalog ugovorile i mogućnost jednostranog raskidanja ugovora u slučaju da druga strana u roku dužem od 60 dana kasni sa izvršavanjem svojih obaveza.
Pandorina kutija podnošenja niza tužbi i protutužbi navedenih suinvestitora počinje u mjesecu maju 2020.godine, kada je ANS Drive odlučio da prvi pokuša preuzeti projekat preko Suda. Od tada se postavlja pitanje ko od navedenih stranaka, zbog propusta druge strane da izvrši ugovorene i preuzete obaveze, opravdano traži raskid Ugovora. Od tada kupci očekuju da se radovi nastave kako bi se useli u svoje stanove.
Dana 21.05.2020. godine Ans Drive d.o.o. Sarajevo dostavlja Smart Invest d.o.o. Sarajevo izjavu o jednostranom raskidu Ugovora o zajedničkom ulaganju i Anexa, te podnosi tužbu za raskid spomenutog Ugovora sa prijedlogom određivanja privremene mjere i mjere osiguranja koju upućuje nadležnom Općinskom sudu u Sarajevu. Naime, Ans Drive d.o.o. Sarajevo zahtjeva u potpunosti preuzimanje projekta izgradnje SPO „Sarajevo Tower“. Postupajuća sudija u ovom predmetu je Ivana Krželj.
Nakon što je Smart Invest d.o.o. Sarajevo 21.5.2020.godine primio izjavu o raskidu ugovora od strane Ans Drive-a, isti dana 02.06.2020. godine takođe odlučuje da jednostrano raskine ugovor, a zbog vlastitog stava da je do kašnjenja u izvođenju ugovorenih radova došlo krivicom Ans Drive d.o.o Sarajevo. Nekoliko dana nakon, 18.06.2020. godine, slijedi i tužba za raskid ugovora koja se upućuje Općinskom sudu u Sarajevu te se traži određivanje privremene mjere osiguranja i mjere osiguranja. Ročište za odlučivanje po ovom prijedlogu bilo je zakazano za 17.11.2020. godine. Postupajuća sudija u ovom predmetu je ponovo sudija Ivana Krželj.
Postupajuća sudija Ivana Krželj 31.08.2020.godine donosi rješenje kojim je odbijen prijedlog za određivanje mjere osiguranja predložene od strane Ans Drive d.o.o. Sarajevo. Žalbu uloženu od strane Ans Drive d.o.o. Sarajevo, Kantonalni sud u Sarajevu 07.10.2020.godine odbija kao neosnovanu, te u cjelosti potvrđuje rješenje sudinice Ivane Krželj.
Nakon ove odluke ANS Drive d.o.o. se našao u neugodnoj situaciji da nije uspio sa svojom namjerom da brzo preuzme projekat, te dodatno tome da sada mora biti u neizvjesnosti naredna dva mjeseca do 17.11.2020.godine, kada je zakazano ročište po tužbenom zahtjevu Smart Invest-a da oni preuzmu cijeli projekat od Ans Drive-a. Dodatni razlog za brigu Ans Drive-a je predstavljalo i vrlo detaljno i činjenicama elaborirano obrazloženje sudinice Ivane Krželj iz kojeg je jasno proizilazio zaključak da je Ans Drive-ov zahtjev neosnovan, što je na kraju krajeva potvrdio i Kantonalni Sud.
Međutim, kako se u međuvremenu pojavila procesna smetnja, ovo ročište zakazano za 17.11.2020.godine nije moglo biti održano. Tada je na scenu stupio iz naslova pomenuti marifetluk i vrlo jednostavno zaustavio ionako krhko pravosuđe u BiH, a kupce stanova opet stavio na čekanje. Procesna smetnja uzrokovana je činjenicom da je 11.11.2020. godine, dakle 6 dana prije nego će se održati zakazano ročite, Ans Drive d.o.o Sarajevo podnio tužbu protiv sudinice Ivane Krželj. Paralelno ovoj tužbi podnosi se zahtjev za izuzeće iste. Koji je osnov za izuzeće?
Podnošenje tužbi i etika
Zakon o praničnom postupku FBiH, član 357. stav 1. tačka 4. propisuje da sudija ne može vršiti sudijsku dužnost, odnosno da je potrebno isključiti ga sa slučaja „ako između sudije i stranke teče neka druga parnica.“. Dakle, spor između bilo koje dvije stranke uzrokuje stvaranje stavova i pojavu određenih emocija jednih prema drugim. Obzirom da sudija mora biti nezavisan i nepristrasan u odlučivanju, logika ove odredbe leži u tome da se stranka zaštiti od ličnih emocija i stavova sudije prema njemu. Na ovaj način se sprečava i mogućnost kreiranja situacije u kojoj bi sudija mogao zloupotrijebiti službeni položaj naspram stranke. Vrlo je jasno, da je zakonodavac imao namjeru zaštititi stranku od moguće zloupotrebe sistema.
Iako je zakonodavac imao jasnu namjeru prilikom utvrđivanja ove odredbe, kao što to biva sa velikim brojem odredaba, postoji mogućnost njene zloupotrebe. Praksa u Bosni i Herzegovini je pokazala da stranke ovu odredbu često koriste da bi „skinule“ postupajućeg sudiju sa slučaja i na taj način manipulišu sastavom postupajućeg vijeća ili sudijom pojedincem. Dok obični građani za ovu odredbu kojoj je namjera da ih zaštiti, vjerovatno i ne znaju, zlonamjerne stranke u postupku su pokazale sklonost da je zloupotrebljavaju, a što će potvrditi i presuda Vrhovnog suda o kojoj će riječ biti kasnije.
Da rezimiramo. Ans Drive d.o.o. Sarajevo podnio je tužbu protiv sudinice Općinskog suda u Sarajevu Ivane Krželj. U zapisniku sa ročišta koje je održano 17.11.2020.godine navedeno je sljedeće: ”Konstatuje se da uređujući sudija ima saznanja da je društvo ”Ans Drive” d.o.o. Sarajevo podnijelo tužbu protiv uređujućeg sudije koji je postupao u predmetu… RJEŠENJE: Zakazano ročište se opoziva. Cio spis će biti dostavljen upravi suda na ruke predsjednice suda, radi odluke o isključenju sudije u ovoj pravnoj stvari.”
Iz zapisnika, koji možete pogledati klikom ovdje: Zapisnik sa ročišta, se ne može vidjeti kakvu je tužbu ”Ans Drive” d.o.o. podnio. Takođe, nije vidljivo da li su tužbu potpisali advokati ili direktno direktor Ans Drive-a. Po saznanjima Etika.ba portala iz neformalnih razgovora koji su vođeni u sudnici optužba tereti sudiju za klevetu uz navođenje vrijednosti spora u iznosu od 1000 KM, iako za suštinu dokazivanja fenomena marifetluka u obzir mogu doći i druge obijesne tužbe protiv sudija.
Tužba Ans Drive d.o.o. protiv sudinice Ivane Krželj se pojavila 2 i po mjeseca nakon presude Općinskog suda koju je sudinica Ivana Krželj donijela u predmetu koji se vodio po tužbenom zahtjevu Ans Drive d.o.o. Sarajevo protiv Smart Invest d.o.o. Sarajevo, a kojom je sudija odbila zahtjev Ans Drive d.o.o. Sarajevo za određivanje mjere osiguranja. Ova odluka je zatim još i potvrđena rješenjem Kantonalnog suda u Sarajevu. Dakle, ideja o sporu se nije pojavila nakon što je sudska odluka prvobitno donešena. Nije se pojavila ni nakon što je Kantonalni sud u Sarajevu istu potvrdila. Ideja o tužbi se pojavljuje 6 dana pred održavanje ročišta u sporu koji je pokrenut od strane Smart Invest d.o.o. Sarajevo. Kada se ovo sve stavi u korelaciju sa istaknutom vrijednošću spora protiv sudije u beznačajnom iznosu od 1000 KM, može se sa visokim stepenom uvjerenja istaći sumnja u dobru vjeru i savjesnost podnijete tužbe.
Da je pitanje podnošenja tužbi protiv sudija u postupku veoma upitno sa etičke strane potvrdio je i Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine još tokom 2009. godine. (Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 070-0-Rev-07-001839 od 05.02.2009. u kojoj se konstatuje da je u posljednje vrijeme učestala praksa podnošenja tužbi radi naknade štete protiv sudija zbog nezakonitog ili nepravilnog rada prilikom donošenja odluka).
Vrhovni sud FBiH donio je pravni stav da će se tužbe protiv sudija, podnešene od stranaka u postupku, odbacit na osnovu građanskopravnog imuniteta sudija. Zašto? Zato što je praksa pokazala da se ova odredba češće zloupotrebljava radi manipulacije sastava suda nego li što se koristi u propisane svrhe. Dakle, ovaj pravni stav donesen je zbog činjenice da je postojao veliki broj neosnovanih tužbi. Čak i tužba za koju će se ispostaviti da je neosnovana automatski povlači pravnu posljedicu isključenja sudije sa predmeta koji mu je dodijeljen, što je savršen alat u pravno nestabilnoj državi za moguću manipulaciju sastava suda. Bio ili ne bio kriv, predmet se presignira drugom sudiji. Sa druge strane, iako su podnesene tužbe možda neosnovane, bilo je potrebno ući u njihovu srž, po njima odlučivati i izrađivati odluke što dodatno zatrpava već preopterećene sudove.
Zloupotreba prava u praksi
Shodno pravnom stavu Vrhovnog suda FBiH, stranka koja bi u dobroj vjeri podnijela tužbu protiv sudije bi još uvijek bila zaštićena činjenicom da naknadu štete može ostvariti primjenom kantonalnih zakona o sudovima na osnovu kojih sam kanton odgovara za ovu vrstu štete. Dalje, kanton u slučaju grube nepažnje i namjernog protupravnog djelovanja sudije može naknadu tražiti od sudije. Vrhovni sud FBiH izlaže jasan stav da „ … nema opravdanja za dopuštanje vođenja parničnog postupka. Vođenje parnice u ovom slučaju značilo bi društveno neopravdano trošenje vremena i sredstva te slabljenje autoriteta suda i sudija, ali i besciljno vršenje prava kod jasno definisane zaštite stranke putem zahtjeva za naknadu štete od Federacije ili Kantona, tako da podnošenje tužbe za naknadu štete protiv sudije na određen način predstavlja i povredu načela savjesnog korištenja prava (član 9. ZPP).“
Sljedstveno ovom pravnom stavu Vrhovnog suda Federacije BiH, tužba protiv sudije sa odštetnim zahtjevom za nezakonito ili nepravilno postupanje u predmetu, podnijeta od stranaka u postupku će biti automatski odbačena i parnični postupak uopšte neće biti vođen. Ovdje se jasno naglašava da će biti odbačena samo tužba od stranaka u postupku, što znači da će sudija biti u sukobu interesa ako mu se dodijeli predmet u kojem je stranka sa kojom sudija već ima prethodni spor ili ako sudija postupa neprofesionalno pa npr. u kafani ili na televiziji iznosi kvalifikacije o stranci ili predmetu. U slučaju spora ‘Sarajevo Tower’ je očigledno da Ans Drive nije imao prethodni spor sa sudinicom Ivanom Krželj, jer bi isti argument u tom slučaju mnogo ranije istaknuo.
Pošto je BiH očigledno ‘neuštimana’ pravna država u kojoj je moguće da Vrhovni sud donese neki pravni stav u vezi nedovoljno jasno preciziranog Zakona o parničnom postupku još prije više od 10 godina, a da takav pravni stav ne prate inicijative na izmjenama i dopunama ZPP-a, čime se omogućava nesmetana zloupotreba prava u praksi, bez kvalitetnih instrumenata za sankciju onih koji nesavjesno koriste pravo.
Ono što je još gore od činjenice da u ovoj državi niko neće sankcionisati one koji ometaju rad pravosuđa je činjenica da će ‘neuštimani’ sistem odreagovati na način da će dozvoliti ometanje rada provosuđa. To znači da će predsjednica Općinskog suda u Sarajevu otvoriti Zakon o ZPP-u, član 357. (Sudija ne može vršiti sudijsku dužnost – isključenje), Stav 4 (ako između sudije i stranke teče neka druga parnica). S druge strane će utvrditi da postoji tužba protiv sudije i tako će se ostvariti formalno-pravni razlozi za isključenje sudije sa predmeta. Zašto sistem uopšte tumači gore pomenuti stav 4 na način da podnijeta tužba znači da ”teče neka druga parnica”, jer po presudi Vrhovnog suda Federacije BiH parnica ne može ‘teći’ jer se po automatizmu mora odbaciti.
Da li je ovdje u pitanju neki rigidni formalizam ili birokratizam u kojem se tek po formalnom odbacivanju tužbe protiv sudije može smatrati da parnica više ne ”teče”, pa se po zahtjevu za izuzeće sudije odlučuje brže od postupanja po tužbi protiv sudije, ostaje da se vidi u odluci koju će donijeti predsjednica Općinskog suda u Sarajevu.
Sve u svemu, ako dobri poznavaoci slabosti sistema mogu da nesavjesno manevrišu kroz raštimano pravosuđe BiH, onda i građani usljed pasivnosti nadležnih instanci trebaju da znaju za ove marifetluke, pa nek’ onda svi ‘demokratski’ imaju mogućnost da biraju sebi pogodnog sudiju.
Zbog neefikasnog pravosuđa u ovom slučaju ispaštaju 420 kupaca stanova u ‘Sarajevo Tower’, jer će se odluka prolongirati unedogled, ali to nije ništa novo u BiH, jer se žrtve prevara, korupcije i neefikasnog pravosuđa u BiH već broje u desetinama hiljada.
Nastaviće se…
