Analiza slučajeva, izvještaji i kampanje u oblasti etike i usklađenosti.

Istraživanje: Integritet poreskih inspektora i procesa razrezivanja poreza kompanijama u BiH?

Illustration 94527438 © Yaroslav Yurov | Dreamstime.com

Pitanje poreza – globe, nameta, harača – postoji skoro koliko postoji i civilizacija. Prvi zapis o organizovanom oporezivanju potiče još iz Egipta oko 3000. godine p.n.e, kada je faraon slao povjerenike da kao porez od stanovnika uzmu jednu petinu sjetve svih žitarica. Državna kasa, bilo da njome upravlja faraon, car, kralj, sultan ili vlada, je morala imati svoj izvor prihoda kako bi država mogla funkcionisati i ostvarivati svoju svrhu, tj. obezbijediti sigurnost i prosperitet stanovnicima, tj. poreskim obveznicima. Porez se dakle mora plaćati, s tim da ubiranje poreza mora biti balansirano osmišljeno na način da ne optereti previše ekonomiju i stanovništvo, jer u suprotnom se poreska politika može pretvoriti u instrument gušenja privrede, a samim tim i siromašenje društva.

Sa druge strane, od kako postoji porez, postoji i nastojanje pojedinaca da izbjegnu plaćanje istog. Međutim, poreska odgovornost privrednika i građana Bosne i Hercegovine može biti predmet posebnog istraživanja, kao i analiza samog sistema oporezivanja u cilju ispitivanja da li isti ispunjava osnovne principe kao što su pravednost, jednakost, neutralnost, efikasnost, transparentnost.

Portal Etika.ba je odlučio pristupiti istraživanju teme poreza na drugi način, i iz drugog ugla. S obzirom da je naša osnovna aktivnost analiza poslovnih procesa sa aspekta integriteta istih, odlučili smo istražiti integritet samog procesa poreske kontrole i razrezivanja poreskih obaveza poreskim obveznicima, kao i integritet, stručnost i znanje samih poreskih službenika. Na istraživanje teme poreza iz ovog specifičnog ugla su nas motivisale brojne situacije u kojima su poreski obveznici ukazivali na nekonzistentno postupanje poreskih organa, korištenje neprimjerenih logičkih i pravnih kvalifikacija, te velika diskreciona prava poreskih službenika u tumačenju određenih poslovnih ugovora, praksi i transakcija, što stvara osjećaj nepravednosti i opšte nesigurnosti u poslovanju u Bosni i Hercegovini. 

Npr, poreski službenici, koristeći indicije, mogu zaključiti da je određeni ugovor o djelu ili ugovor o poslovnoj saradnji prividan. Na poreskom obvezniku je onda teret dokazivanja da ugovor nije prividan, već da je stvaran podnoseći dokaze o isporučenim uslugama koji mogu biti različiti zavisno od same usluge koja se pruža. Poreski službenici ocjenjuju dokaze i odlučuju kako da karakterišu određenu poslovnu transakciju. Iz iskustva poreskih obveznika, poreski službenici vrlo često ne prihvataju podnijete dokaze kao dovoljne, selektivno tumačeći ne samo poreske zakone već i druge zakone, kao što je npr. zakon o obligacionim odnosima, koji i reguliše pitanje prividnih ugovora, kako bi cijeli iznos ugovora bio proglašen spornim i kako bi se na kompletan iznos razrezale dodatne obaveze, tj. porezi i doprinosi kao da su u pitanju lična primanja. Česti su primjeri da se pravna tumačenja poreskih organa uporno ponavljaju u istoj ili sličnoj formi čak i u situacijama kada su sudovi proglasili takva tumačenja nezakonitim. Smatrajući tumačenja poreskih službenika pravno neprihvatljivim i neodrživim, poreski obveznici ulaze u procese žalbi i tužbi na rješenja poreskih organa koji traju godinama i koji iscrpljuju i poreskog obveznika i druge uključene strane. Krajnji rezultat neke poreske kontrole, koji može biti i pobijanje rješenja poreskog organa, može se saznati i nakon 5 i više godina, što je nedopustivo za privrednike i utiče uveliko na njihove planove i razvoj.

♦♦♦

Zbog ovakvih i sličnih situacija je i inicirano ovo istraživanje, kako bi se dobila cjelovita slika o sistemskoj odgovornosti u poreskim pitanjima na tržištu u BiH. Stoga ćemo u narednom periodu nastojati utvrditi nivo tranparentnosti i integriteta samih poreskih uprava i njihovih poreskih inspektora, a kako bismo to temeljito uradili, pored desk istraživanja ćemo informacije o procesu, praksama i rezultatima poreskih kontrola tražiti i od institucija u BiH koje su zadužene za provođenje poreskih zakona, kao i viših instanci koje postupaju po žalbama i tužbama poreskih obveznika vezano za rješenja poreskih uprava. Između ostalog ćemo pokušati dobiti odgovor na sljedeća pitanja:

  • Da li iznosi poreza koji su razrezani poreskim obveznicima nepravomoćnim prvostepenim rješenjima predstavljaju realan iznos novca koji faktički ostaje u budžetu?
  • Da li praksa poreskih uprava da javno prezentuju ‘uspjeh’ u količini razrezanih poreza prije nego što se okončaju upravni postupci dovodi pod sumnju objektivnost daljeg toka upravnog postupka nakon žalbe poreskog obveznika?
  • Koliko rješenja o razrezivanju dodatnih poreskih obaveza se osporava i koliko traju ti procesi?
  • Kako do okončanja postupka posluju privredna društva koja se spore oko dodatno razrezanih poreskih obaveza?
  • Kako i kada se vraća novac uplaćen zbog prekomjernog službenog razreza poreza?
  • Ko su poreski službenici? Da li su vezani kodeksom ponašanja? Koja pravila moraju poštovati?
  • S obzirom da su poreski službenici ovlašteni koristiti „indicije kao dokaze“ u procesu razrezivanja dodatnih poreskih obaveza:
    1. Da li postoji neki interni akt, tj.uputstvo i precizni kriterijumi na osnovu koga poreski službenici procjenjuju indicije?
    2. Da li su poreski službenici adekvatno edukovani o načinu na koji se koriste indicije u ovom procesu?
    3. Da li su poreski službenici dovoljno plaćeni za ovaj visoko odgovorni posao?
    4. Da li poreske institucije adekvatno upravljaju sa rizikom ‘samovolje’ poreskog službenika u toku poreske kontrole u smislu neobjektivnog uvećavanja ili umanjenja iznosa poreskog razreza?
    5. Ko kontroliše poreske službenike sa ciljem umanjenja rizika od korupcije, dosluha, odmazde, iznude ili opstrukcije nalaza?
  • Ko i na koji način procesuira prijave nepravilnosti u postupcima razrezivanja poreza koje eventualno počine pripadnici poreskih uprava? Kako i kome se privrednici mogu žaliti na ponašanje poreskih službenika?
  • Da li poreske uprave u BiH adekvatno kažnjavaju prestupe poreskih službenika ili se sankcionisanje unutar institucije izbjegava po principu ‘kolegijalnosti’?
  • Da li poreski obveznici osjećaju strah od odmazde u slučaju podnošenja prijave protiv poreskih službenika?
  • Da li poreske uprave i poreski službenici koriste znanje stručnjaka iz drugih oblasti (prije svega iz oblasti prava) prilikom kvalifikacije određenih poslovnih aktivnosti (npr. kada poreski službenik okarakteriše određeni ugovor kao fiktivan, prividan i sl.)?
  • Koje su to nedorečenosti u zakonima koji regulišu poreska prava i obaveze? 
  • Koji stepen pravne sigurnosti uživaju porezni obveznici u BiH po pitanju razrezivanja poreza?

Odgovori i/ili informacije iz odgovora poreskih institucija kojim se udovoljava našim zahtjevima za informacijama, isto kao i oni kojim se naši zahtjevi budu odbijali, bit će javno objavljeni, s obzirom da je cilj istraživanja podići svijest poreskih obveznika o njihovim pravima i obavezama iz oblasti poreza, te uticati na poboljišanje kako zakona tako i prakse. 

♦♦♦

Ukoliko poreski obveznici imaju informacije i primjere iz prakse koji bi doprinijeli javnoj raspravi na ovu temu, mogu nas kontaktirati putem telefona +387 (0) 33 869 627 ili na e-mail adresu: info@etika.ba, a portal Etika.ba će pažljivo štititi anonimnost svakog privrednog subjekta koji takva saznanja saopšti.

♦♦♦

Za kraj ovog teksta i za početak našeg istraživanja, pitamo vas:

Nastaviće se…

Korekt d.o.o. i portal Etika.ba su specijalizovani za oblast poslovne etike i usklađenosti poslovanja sa međunarodnim i domaćim zakonima, standardima i najboljim praksama. U okviru svoje misije pratimo i analiziramo poslovne procese i prakse, sporne poslovne odnose, kao i upitne upravne, tužilačke i sudske postupke, utvrđujemo neregularnosti na štetu legitimnih i legalnih poslovnih interesa klijenata, o čemu sačinjavamo javne i specijalističke izvještaje. Korekt d.o.o. Sarajevo je posebno specijalizovan za borbu protiv zabranjenjih praksi i rizika od korupcije, prevare, iznude, koluzije (dosluha), opstrukcije dokaza i svih drugih tipova neprofesionalnog i neetičkog ponašanja koja indiciraju moguće postojanje zabranjenih praksi.

Vezani članci

Podijelite ovaj tekst

Facebook
Twitter
LinkedIn

Istaknuti slučajevi

Vijesti

O nama

Etika.ba je portal namijenjen stručnoj javnosti koja je zainteresovana za više standarde etike i usklađenosti propisa u poslovnom sektoru, sistematsko i objektivno praćenje sudskih, upravnih i drugih postupaka a kako bi osigurali fer i pošten tretman prema svim akterima na tržištu BiH. U javni prostor donosimo analize o konkretnim slučajevima s posebnim fokusom na poštivanje etičkih standarda prilikom vršenja javne dužnosti a čime doprinosimo ispunjavanju misije Etika.ba

Copyright ©2021 Etika.ba ® Sva prava zadržana.