Mrak u sudnici 2. dio – Kolariću paniću u Općinskom sudu u Sarajevu

U prethodnom tekstu „Mrak u sudnici“ opisali smo proces borbe Etika.ba portala da ostvari pravo javnosti na uvid u spis u jednom privrednom sporu u kojem je nemarnom ili namjernom greškom iz suda iscurilo 18 hiljada ličnih podataka građana, koji su kasnije iskorišteni u komercijalne svrhe.

Podsjećanja radi: u parničnom postupku koji se trenutno vodi pred Općinskim sudom u Sarajevu koji je pod sumnjivim okolnostima zatvoren za javnost, u vremenskom periodu dok su ročišta bila javna, identifikovali smo niz indicija da su učesnici u postupku rukovali krajnje nemarno, ako ne i protuzakonito sa ličnim podacima 18 000 građana Bosne i Hercegovine. 

Obzirom da se na bavimo paušalnim prenošenjem informacija, krenuli smo u proces dubljeg istraživanja pa smo tako (između ostalog) poslali i niz dopisa Općinskom sudu u Sarajevu zasnovanih na Zakonu o parničnom postupku FBiH i Zakonu o slobodi pristupa informacijama FBiH. Na ovaj način smo Općinski sud obavijestili o uočenoj grešci, njenim posljedicama i činjenici da ćemo mi kao portal obavijestiti javnost tačno i blagovremeno o onome što smo saznali, u cilju čega smo ih pozvali da nam daju pristup i uvid u procesne odluke koje ni na koji način ne utiču na odluku o meritumu predmeta. Indikativno je da je nakon našeg zahtjeva da se provjere procesne nepravilnosti sutkinja Naida Tabaković zatvorila predmet za javnost. 

Nakon upućenog zahtjeva za uvid u spis, čekali smo 45 dana na odgovor postupajuće sudije Naide Tabaković. Naš zahtjev za uvid u spis podrazumijevao je uvid u procesne odluke za koje mi smatramo da su prekršile odredbe Zakona o zaštiti ličnih podataka BiH, na koji način je došlo do ugrožavanja ličnih podataka građana. Pošto na prvu urgenciju nismo dobili nikakav odgovor, uputili smo i drugu. U drugoj urgenciji smo naveli da čekanje na odgovor 45 dana predstavlja „nemar u radu i zaštiti javnog interesa u navedenom predmetu“. Uslijedila je neočekivano burna i neprofesionalna reakcija postupajuće sudije koja nam je odgovorila na običnom papiru, bez memoranduma i bez naziva dopisa. Ovakav akt sam po sebi nažalost više liči na istupanje u privatnom svojstvu nego na dostavljanje službenog odgovora od strane sudije, a kojim nam se kao portalu prijeti izricanjem novčane kazne zbog neprimjerenog obraćanja sudu riječima „nemar u radu“. Bilo je krajnje interesantno to što sudija munjevito brzo reaguje na jednu našu potkrijepljenu konstataciju o njenom nemaru, naspram dugom čekanju i probijanju razumnih rokova predviđenih za dostavljanje odgovora na upit javnosti. Na ovom linku možete pogledati odgovor sudije.

Kako ovaj akt postupajuće sudije nije sastavljen u skladu sa pravom niti profesionalnom praksom, 29.07.2021. godine obratili smo se sudiji sa ponovljenim zahtjevom obezbjeđenja uvida u konkretne procesne odluke u spisu. Između ostalog naveli smo i to da:

„Mi smatramo da ste trebali postupiti po članu 14, stav 3. Zakona o slobodi pristupa informacijama BiH i dostaviti nam rješenje uz navođenje pravne pouke, jer smo mi vama tražili uvid u spis po članu 356. ZPP BiH u vezu sa članom 119. Pravilnika o unutrašnjem sudskom poslovanju gdje je izričito navedeno da u skladu sa zakonom kojim se reguliše sloboda pristupa informacijama javnost i stranke imaju pravo pristupa spisima predmeta i upisnicima suda radi uvida u spise i kopiranja u prisustvu ovlaštenog zaposlenika u sudu. Zbog toga zahtjevamo da nam se obratite dokumentom koji će biti u skladu sa zakonom.“ (dokument dostupan na ovom linku)

Nakon svega, 20.08.2021. godine, nakon 100 dana od podnošenja našeg Zahtjeva za uvid u spis podnijetog 12.05.2021.godine, uslijedio je odgovor sačinjen po Zakonu o slobodi pristupa informacijama FBiH od strane Slađane Radović, stručne saradnice za pružanje međunarodne pravne pomoći i informisanja, koja naš zahtjev službeno odbija navodeći kao razloge to da Korekt d.o.o. nije stranka u postupku, da se radi o predmetu koji nije pravosnažno okončan te da je u njemu isključena javnost. (dokument dostupan na ovom linku). Interesantna začkoljica kod ovog odgovora je da iz njega shvatamo da je službenica Slađana Radović formirala odgovor shodno uputama sutkinje Naide Tabaković, pa se postavlja pitanje da li službenica samo fiktivno potpisuje rješenja a da pritom nije samostalna u odlučivanju po Zakonu o slobodi pristupa informacijama. 

Nimalo iznenađeni da niti ovo Rješenje ne sadrži sve dijelove koje pravni akt treba da sadržava, tj, ne sadrži obrazloženje već samo dispozitiv i manjkav pravni osnov, 02.09.2021. godine uložili smo Prigovor Janji Jovanović, predsjednici Općinskog suda, u kojem neumorno tražimo obrazloženje koje do sada ne dobivamo niti na jedan akt kojeg upućujemo Općinskom sudu. Pa tako, u ponovljenom pokušaju da nam sud obrazloži kako i zašto donosi odluke koje donosi, a koje se tiču naših konkretnih zahtjeva, mi u Prigovoru navodimo činjenicu da se ne pozivamo na uvid u spis kao stranke, već se pozivamo na član 356, stav 2. ZPP FBiH koji propisuje: „Ostalim osobama koje imaju opravdan interes može se dopustiti pregledanje i prepisivanje pojedinih spisa.“ To da imamo opravdan interes navodimo u svim svojim dopisima, podcrtavajući da je kršenje odredaba Zakona o zaštiti ličnih podataka BiH i dovođenje u opasnost od zloupotrebe lične podatke 18 000 naših građana itekako tema od javnog interesa o kojoj javnost treba da bude blagovremeno i tačno informisana, što se međutim, uporno ignoriše od strane svake instance Općinskog suda u Sarajevu. (prigovor dostupan na ovom linku) 

U prigovoru smo naveli i zahtjev za obraloženjem konfuzije našeg lutanja od „vrata do vrata“ sa zahtjevom da nam se dozvoli uvid u spis, tačnije: predsjednica suda nas upućuje na postupajuću sudiju, postupajuća sudija odgovara u jednom skoro neformalnom svojstvu da nam se zahtjev odbija, pa onda nas upućuje na službenicu za informisanje, a po kojem prigovoru odlučuje ipak predsjednica suda kojoj smo se inicijalno obratili kada nas je uputila na postupajuću sudiju Tabaković.

Treća tačka prigovora odnosi se na informaciju o isključenju javnosti koja nam se servira kao fakt u dostavljenom odgovoru bez dodatnog obrazloženja po kojem pravnom osnovu i zašto se predmet upravo u periodu naših insistiranja na uvidu u procesne odluke u potpunosti zatvara za javnost, što potkrepljuje sumnju da se predmet nezakonito zatvorio za javnost da bi se prikrili disciplinski prekršaji. 

Naučeni iskustvom da ćemo dobiti šturi birokratski odgovor kojem uporno nedostaje obrazloženje, u Prigovoru navodimo i sljedeće:

„U smislu naprijed navedenog, unaprijed naglašavamo da zahtjevamo izdavanje zakonitog rješenja, sa profesionalnim obrazloženjem o sva tri istaknuta razloga odbijanja pristupa informacijama, a da bismo razumjeli racio zabrane pristupa spisu, sa napomenom da o istom postoji javni interes.“ 

U Rješenju kojim predsjednica Općinskog suda Janja Jovanović odbija naš Prigovor od 09.09.2021. godine dostavljen nam je samo još kraći odgovor od onog kojeg nam je inicijalno dostavila stručna saradnica za pružanje međunarodne pravne pomoći i informisanje Slađana Radović, kao i uvijek, bez apsolutno ikakvog razumnog i validnog obrazloženja. (dokument dostupan na ovom linku)

Pouka priče: Vi kao stranka, građanin, zainteresovano lice, koje zahtjeva neko pravo ili običan odgovor na pitanje od strane pravosudnih institucija, morate da pazite na sljedeće:

• Zakonska forma u kojoj šaljete dopis (procesna pravila)
• Zakonski osnov dopisa (materijalna pravila)
• Strogo određeni rokovi za obraćanje po bilo kojem pitanju (procesna pravila)
• Nadležnost (procesna pravila)
• Da ne uvrijedite sud urgencijama (pravila koja postavlja svaki sudija pojedinac od slučaja do slučaja)

Nasuprot poštivanja strogih pravila koja su nametnuta građanima, odgovor nosilaca pravosudnih funkcija strankama, građanima, zainteresovanim i drugim licima ne mora da poštuje ni rokove, ni zakonitu formu, ni transparentnost, ni javni interes, ni odgovornost, ni profesionalnu etiku, već se nedodirljivost i nemar radnika u pravosuđu najbolje mogu ilustrovati informatičkim riječnikom: 

• Errorr 404 

Napomena: Ako se budete pobunili na „Errorr 404“, pokazujete „nepoštovanje časnog suda“. 

Naime, kako su Naida Tabaković, Slađana Radović i Janja Jovanović koordinirano i udruženo spriječili portal Etika.ba da izvrši uvid u spis najvejrovatnije zbog naše sumnje u postojanje disciplinskog prekršaja i to bez dostavljanja bilo kakvog razumnog obrazloženja, Korekt d.o.o. je primijenio novu taktiku protiv mraka u sudnici i zatražio da se dostavi na uvid Rješenje kojim je sudija Naida Tabaković zatvorila predmet za javnost (dakle, sada ne tražimo više uvid u spis, nego rješenje o zatvaranju predmeta za javnost), kako je predviđeno u Članu 121, ZPP FBiH:  

Vjerovali ili ne, Slađana Radović i Janja Jovanović su odbile zahtjev Korekt-a za dostavu ovog Rješenja, tvrdeći da se član 121. ZPP FBiH može protumačiti na jedan krajnje diskutabilan način po kojem ispada da Rješenje može ostati tajno za javnost.

Međutim, Slađana Radović i Janja Jovanović su se “zapetljale” dajući jednu vrstu odgovora na naš Zahtjev za uvid u spis, a drugačiji na naš Zahtjev za dostavljanje Rješenja, pa su tako i same upale u rizik od počinjenja disciplinskog prekršaja… 

Sve u svemu, više detalja čitajte u narednom nastavku 07. decembra, a javnost podsjećamo na jednu pjesmu iz ex Jugoslovenskog perioda koja najbolje oslikava stanje današanjeg pravosuđa u BiH:

KOLARIĆU PANIĆU. Kolariću paniću, pletemo se samiću, sami sebe zaplićemo, sami sebe otplićemo; kolariću paniću, tratararatata