Analiza slučajeva, izvještaji i kampanje u oblasti etike i usklađenosti.

Vizija Ureda disciplinskog tužioca VSTV po Aleni Kurspahić Nadarević (PPS: 5. dio)

POSLOVNO – PRAVOSUDNI SKANDAL U BIH 5. DIO

U prvom dijelu serijala ‘Poslovno-pravosudni skandal u BiH’ objavili smo tekst pod nazivom ‘Sudska neefikasnost u službi bogaćenja pojedinaca’ i pisali o tome kako su Općinski sud u Mostaru i sudinica koja je angažovana na predmetu zloupotrijebili diskrecionu autonomiju sudačke pozicije da urade potpuno nevjerovatnu stvar, a to je da oduzmu pravomoćnost presuđivanja Vrhovnom sudu Federacije i da se kao suveren postave iznad Ustava.

U drugom dijelu serijala ‘Poslovno-pravosudni skandal u BiH’ objavili smo tekst pod nazivom ‘LADICA – Model opstrukcije pravne države’, kojim smo predstavili dokaz, kojeg potpisuje postupajuća sudinca Nina Ratkušić, o kršenju profesionalnih standarda sudijske dužnosti i neargumentovanom odugovlačenju procesa protivizvršenja u korist jedne, a na štetu druge strane.

U trećem dijelu serijala ‘Poslovno-pravosudni skandal u BiH’ objavili smo tekst pod nazivom ‘Porodične veze u predmetu’, u kojem je opisan primjer kako je domaći građevinac nezakonitim presudama od međunarodne banke naplatio iznos od 1.070.000 KM navodne štete ‘krivicom’ međunarodne banke, koja je tumačenjem suda proistekla zbog odustajanja navodnog kupca Ljerke Ostojić od kupovine lokala od 300 m2. Opisali smo kako je domaći građevinac, nakon što se neosnovano obogatio putem nezakonitih sudskih odluka, vratio avans za lokal Ljerki Ostojić, a ona je onda u istom stambeno-poslovnom kompleksu ‘kupila’ ili ‘dobila’ dva stana u vrijednosti od 158.000 KM, za koje isplata cijene nije izvršena niti putem transakcijskog računa ni u gotovini pred notarom. Pored svega, domaći građevinac je ostao vlasnik predmetnog poslovnog prostora, a sudinica Majna Lovrić koja je donijela ovakvu prvostepenu presudu je u tazbinskom srodstvu sa Ljerkom Ostojić.

U četvrtom dijelu serijala ‘Poslovno-pravosudni skandal u BiH’ objavili smo tekst pod nazivom ‘Vrana vrani oči ne kopa’ u kojem je predstavljeno postupanje Tužilaštva u Livnu i Ureda disciplinskog tužioca VSTV-a po prijavama koje su podnijete od strane međunarodne banke. Uočena je jednaka metodologija odbijanja prijava i u krivičnoj i u disciplinskoj oblasti, a ona se bazira na tehnici koju smo nazvali ‘izbjegavanje neugodnog navoda’. Takođe smo uočili da UDT neopravdano odugovlači postupanje po navodima, prilikom čega pravi faze ćutanja u trajanju od čak 487 dana, zbog čega smo izrazili skepsu u očekivanje da će UDT disciplinski goniti sudinicu Ninu Ratkušić koja neopravdano oteže postupak protiv izvršenja u trajanju od 400 dana.

Cijelu hronologiju odugovlačenja, baziranu na egzaktnim podacima iz sudskog spisa, možete pročitati u prvom tekstu na ovom linku.

U nastavku serijala ćemo uključene parnične stranke i dalje oslovljavati putem pseudonima kako bi izbjegli marketing, s tim da ćemo stranu kojoj Sud u Mostaru ide na ruku i dalje nazivati: domaći građevinac, a stranu koju Sud diskriminiše ćemo nazivati: međunarodna banka.

♦♦♦

U 5. nastavku ćemo predstaviti funkciju Glavnog disciplinskog tužitelja i ulogu Ureda disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine, te kako to vidi gđa. Alena Kurspahić Nadarević.

♦♦♦

Javnost u BiH je već duže vremena svjesna problema neadekvatnog pravosuđa, a široko rasprostranjenom razočarenju naročito doprinose sve češći korupcionaški skandali pojedinih nosilaca pravosudnih funkcija u BiH, uključujući i afere u vrhu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. S jedne strane je ovaj promovisani skandal iznjedrio na površinu činjenicu da je pravosuđe u BiH teško obolilo i da se u korijenu mnogih društvenih devijacija nalazi upravo nekredibilno pravosuđe. S druge strane se može stvoriti kriva percepcija da je jedini problem pravosuđa u BiH zapravo rukovodstvo VSTV-a.

Problem je, naime, mnogo dublji i kapilarno je prožeo cijelo pravosuđe. U ovom serijalu smo detaljno elaborirali neprofesionalno postupanje sudija koji više-manje otvoreno krše sva pravila kako bi obogatili jednu stranu u postupku (domaći građevinac), a nanose štetu drugoj strani u postupku (međunarodna banka), pa sve do postupajuće sudinice u postupku protivizvršenja Nine Ratkušić, koja neopravdano koči proces preko 400 dana, kako bi nezakonito spriječila oštećenu stranu da povrati makar dio otetih sredstava.

Photo Linkedin: sudinica Nina Ratkušić:

U ovom slučaju pričamo o evidentnom riziku od korupcije u postupanju Suda u Mostaru, jer zašto bi u suprotnom neki sudija ‘rizikovao svoju karijeru’ samo da bi nezakonito obogatio jednu stranu u postupku. Međutim, najstrašnija stvar u našoj realnosti nije u tome što su pojedine sudije korumpirane i što uzimaju mito da bi donosili nezakonite presude, nego je najstrašnije to što oni takvim ponašanjem skoro ništa ne rizikuju.

U uređenim pravosudnim sistemima na zapadu se takođe desi skandal sa korumpiranim sudijom ili tužiocem, koji je možda i godinama uspjevao da tu svoju praksu drži skrivenom, ali onda kada se takvo ponašanje otkrije, tada su nadležni organi nemilosrdni da ‘trulu jabuku’ procesuiraju, discipliniraju i kazne za zloupotrebu položaja, te izbace iz sistema pravosuđa kako se zaraza ne bi širila na druge sudije i tužioce. U BiH se dešava suprotan proces, kada se nepravilnosti sudije ili tužioca otkriju, tada se kolege iz pravosudne zajednice trude da istu ‘trulu jabuku’ zaštite, a ne da istu discipliniraju.

♦♦♦

Čemu služi Ured disciplinskog tužioca VSTV-a?

Kako bi utvrdili uzroke situacije u kojoj sudije i tužioci u BiH skoro ništa ne rizikuju ako postupaju neprofesionalno i nezakonito, moramo prvo utvrditi ko je zadužen da kontroliše njihov rad i provjerava nepravilnosti. Po Zakonu o VSTV-u to je Ured disciplinskog tužioca.

Dakle, po zakonu, poslovniku, kodeksima i drugim aktima kojima se definiše profesionalno postupanje sudija i tužilaca, koji su prepisani sa zapada, mi u BiH imamo na papiru postavljene standarde za nosioce pravosudnih funkcija koji su isti kao oni u Švedskoj, Danskoj, Njemačkoj ili Francuskoj. Bez obzira što se zakoni i propisi uvijek moraju unapređivati, možemo konstatovati da smo u ovom segmentu napredna evropska zemlja, sa ugrađenim svim standardima za izbjegavanje sukoba interesa, mita, neprofesionalizma, pristrasnosti i sl.

Iako bi se trebalo očekivati da su sudije i tužioci visoko moralni ljudi, moralniji i pošteniji od prosječnog građanina, obrazovani u duhu poštivanja zakona i etičkih standarda postupanja, ipak nije realno da se sistem osloni samo na savjesnost u poštivanju zakona, pa se zbog toga predviđaju mehanizmi disciplinskog gonjenja za one koji nemaju časti u obavljanju svoje funkcije.

Disciplinski mehanizam po Zakonu o VSTV-u je regulisan tako da postoji Ured disciplinskog tužioca (UDT) koji je samostalan i nezavisan u svom radu, koji istražuje navode o disciplinskim prekršajima i dokazuje disciplinske tužbe pred prvostepenom disciplinskom komisijom Vijeća, a potom i drugostepenom, koje su sačinjene od sudija i tužilaca članova VSTV-a.

Iako smo u proteklom periodu svjedočili situacijama kada su disciplinske komisije postupale nekredibilno, ostaje činjenica da je UDT taj koji inicira postupke. Pred disciplinskim komisijama će se naći samo ono što svojim disciplinskim tužbama pokrene UDT. Ovo sve zajedno Ured disciplinskog tužioca čini ključnim akterom efikasnosti pravosuđa u BiH. Dobar, profesionalan i odvažan Ured disciplinskog tužioca bi trebao da bude strah i trepet među nosiocima pravosudnih funkcija koji imaju oraha u džepovima. Bez obzira kakve afere za sebe veže rukovodstvo VSTV-a i bez obzira što isto ima uticaj na odluke disciplinskih komisija, UDT bi mogao dobrim istragama i dobrim disciplinskim tužbama da svake sedmice uzdrmava temelje neetičkih struktura u pravosuđu. Za takav pristup bi imao simpatije javnosti i podršku.

Da UDT nije odgovorio svom zadatku pokazali smo u ovom serijalu, gdje smo utvrdili da je UDT taj koji svojim neradom stvara gore pomenutu situaciju da sudije i tužioci skoro ništa ne rizikuju kada se neprofesionalno ponašaju. Ako UDT ne radi svoj posao, onda je to primarni problem pravosuđa, jer kako možemo očekivati da se u pravosudnoj zajednici širi čast i etika, kada organ koji je namjenjen da bdi nad pravosudnom etikom ne radi svoj posao. Zašto je ovo tako, analiziraćemo kroz stav odgovorne osobe Ureda disciplinskog tužioca.

♦♦♦

Alena Kurspahić Nadarević, Glavna disciplinska tužiteljica VSTV

Iako bi disciplinski tužioci trebali biti iskusne sudije i tužioci, sa velikim iskustvom i kredibilitetom, sa najmanje jednim mandatom u Vrhovnom sudu, koji bi mogli predstavljati autoritet pred pravosudnom zajednicom, situacija u UDT je takva da se uglavnom radi o mladim i nedovoljno iskusnim osobama. Iako iskustvo nije jedina pretpostavka uspjeha, jer i mladost može donijeti jednu dozu pozitivne drskosti i neustrašivosti, mnogo više zabrinjava pogrešan stav i nerazumijevanje svoje uloge u sistemu.

Glavna disciplinska tužiteljica Alena Kurspahić Nadarević je jednom svojom rečenicom otkrila svoje pogrešno razumijevanje vlastite i uloge UDT-a u čuvanju sudačke i tužilačke etike i profesionalizma. U toj rečenici možemo pronaći i dobar dio uzroka za nikad gore stanje u pravosuđu Bosne i Hercegovine.

Naime, Net Consulting d.o.o. je kroz proučavanje ovog slučaja utvrdio da postoji niz propusta u radu disciplinskih tužilaca koji su postupali po prijavama u ovom predmetu. U prošlom tekstu smo detaljno elaborirali kako disciplinski tužilac na dva načina dezavuiše prijavu: a) neopravdanim odugovlačenjem, i b) izbjegavanjem neugodnih navoda prilikom odbacivanja prijave.

Jedan od takvih propusta smo odlučili da prijavimo, pa smo 18.11.2019.godine na e-mail: vstvprituzbe@pravosudje.ba podnijeli prijavu zbog propusta u radu disciplinskog tužioca.

Pošto nam niko nije odgovarao na e-mail u prvih sedam dana, odlučili smo da pozovemo telefonom i raspitamo se da li su primili prijavu i kad možemo očekivati odgovor. Gospođa koja se javila na telefon nas je informisala da je prijava stigla i da je, u dijelu koji se odnosi na sudinicu Ninu Ratkušić, protokolisana u postojeći predmet protiv sudinice Nine Ratkušić, koja nezakonito već duže od 13 mjeseci odugovlači postupak protivizvršenja.

Na naše pitanje šta se desilo sa drugim dijelom naše prijave koja se odnosi na neprofesionalizam disciplinskog tužioca, gospođa je izrazila sumnju da se po Zakonu uopšte može voditi disciplinski postupak protiv disciplinskog tužioca, te da takva mogućnost nije uopšte predviđena Zakonom. Tom prilikom nas je uputila da se po vlastitoj procjeni odlučimo za dalje korake.

Mi smo odlučili da se obratimo Aleni Kurspahić Nadarević, Glavnoj disciplinskoj tužiteljici, kako bi razjasnili ovo pitanje.

Tako je predstavnik Net Consulting-a 28.11.2019. godine poslao novi dopis i između ostalog rekao sljedeće:

”Smatram da Vi kao Glavna disciplinska tužiteljica odgovarate za rad Ureda kao samostalnog i nezavisnog u svom radu, te da se brinete o profesionalizmu, efikasnosti i pravilnom postupanju tužilaca i drugog osoblja, pa da u tom smislu jeste najpozvanija osoba koja treba da otklanja nepravilnosti u Uredu. Ne bih sada raspravljao o zakonskoj mogućnosti ili nemogućnosti da Ured vodi disciplinske postupke protiv disciplinskih tužilaca, već se isključivo ovim dopisom oslanjam na druge zakonske odredbe i akte koji regulišu organizaciju i rad Ureda kao samostalnog i nezavisnog, isto tako i na druge generičke nadležnosti i obaveze rukovodilaca da organizuju pravilan i efikasan rad postupajućeg osoblja.

U slučaju da budete smatrali da je korisno da Vas upoznamo sa uočenim previdima disciplinskih tužilaca, istraživački tim Net Consulting-a se stavlja na raspolaganje da posjeti Ured i predoči iste, a u slučaju da želite da o istim sačinimo pismeni izvještaj, onda bih Vas zamolio da nas prethodno uputite u osnov i proceduru postupanja sa prijavama o nemaru ili neprofesionalizmu disciplinskih tužilaca.”

Suprotno našem očekivanju da nas kao odgovorna osoba Ureda uputi u proceduru, Alena je uputila dopis 2.12.2019. godine i napisala rečenicu koja u sebi sadrži neprijateljski i odbijajući stav prema našoj želji da Ured upoznamo sa nepravilnostima njegovih postupajućih disciplinskih tužilaca.

Alena Kurspahić Nadarević: ”U vezi dijela Vašeg dopisa koji se odnosi na primjedbe o postupanju disciplinskih tužilaca Ureda, na raspolaganju Vam je postupanje u skladu sa zakonskim odredbama, kako ste i naveli u istom”

U domaćoj praksi se ne smatra za važno da se analiziraju nečije rečenice, iako je na zapadu to ključni segment, kako bi se kroz rečenice koje izgovaraju javni dužnosnici utvrdila namjera, iskrenost, radna etika, stav, otvorenost i ukupna filozofija pristupa javnoj funkciji. Tim Net Consulting-a smatra da se kroz ovu rečenicu oslikava sva problematika domaćeg pravosuđa, jer otkriva ton Glavne disciplinske tužiteljice, a samim tim i Ureda kojeg vodi, a ako znamo da u sistemu nema ko drugi podizati disciplinske tužbe protiv sudija i tužioca, onda nema dileme zašto je pitanje etike u pravosuđu na veoma niskom nivou.

Navešćemo nekoliko nelogičnosti u ovoj rečenici:

a) obzirom da je Alena Kurspahić Nadarević Glavni disciplinski tužilac, a ne mi iz Net Consulting-a, smatramo da Uredu trebaju biti na raspolaganju zakonske odredbe i postupanje u vezi primjedbi na rad disciplinskih tužilaca, a ne nama kao običnim građanima;

b) ako smo sada pravilno adresirali da je odgovornost Ureda da postupa po primjedbama, onda bi trebalo da Ured posjeduje želju da dobije saznanja o primjedbama protiv vlastitih disciplinskih tužilaca;

c) obzirom da se u ovoj situaciji Net Consulting pojavljuje kao imalac saznanja (prijavitelj, zviždač, uzbunjivač…) i iskazuje želju da saznanje uputi onima koji po prirodi svog posla ‘žele’ da dobiju saznanje, onda smatramo da pomažemo Glavnoj disciplinskoj tužiteljici u njenom poslu da što efikasnije organizuje posao Ureda, a koristeći se saznanjima koja posjedujemo;

d) kao prijavitelj smo zato pitali da nam se pojasni osnov i procedura postupanja;

e) Alena Kurspahić Nadarević je nejasno i neinstruktivno pojasnila da nam je na raspolaganju postupanje u skladu sa zakonskim odredbama, što nije odgovor na naše pitanje, a to je da nas uputi u osnov i pojasni proceduru postupanja;

f) čak i da je procedura postupanja sa primjedbama protiv disciplisnkih tužilaca pojašnjena u brošuri koju Ured šalje prijaviteljima, a nije, obaveza Alene Kurspahić Nadarević, kao šefice Ureda i dalje stoji da proaktivno demonstrira želju za prijem primjedbi, što može iskazati i putem komunikacije e-mailom, te da na sve moguće načine ohrabruje potencijalne prijavitelje da im se obrate, jer je to jedan od najefikasnijih načina kako se unapređuje rad institucije.

♦♦♦

Zaključak: Odgovor Alene Kurspahić Nadarević obeshrabruje prijavitelja u podnošenju prijave protiv njenih kolega, jer je očito da je zauzela borbeni i odbrambeni stav, iako je to ljudski i razumljivo da staje u zaštitu svojih kolega, ali zakon ne predviđa kolegijalnost na uštrb efikasnosti, profesionalizma i izgradnje pravne sigurnosti.

U Americi bi zbog ovakvog stava Glavna disciplinska tužiteljica automatski bila pozvana da svjedoči pred Kongresom i da javnosti pojasni da li razumije da je njena uloga da beskompromisno progoni sudije i tužioce zbog neetičkih propusta, da demonstrira odlučnost da se konfrontira sa svima koji krše etičke standarde ponašanja, da uvjeri javnost da je neustrašiva i nepokolebljiva u služenju javnom interesu i idealima.

Na naše ponovljeno pitanje od 3.12.2019. godine da nam se pojasni osnov i procedura postupanja po prijavama protiv disciplinskih tužilaca, Alena Kurspahić Nadarević je odlučila da odgovori šutnjom i da se više ne javlja.

Kraj petog dijela.

Nastavak priče ćemo objaviti 23.12.2019. godine.

*Net Consulting d.o.o. prati i analizira poslovne procese i prakse, sporne poslovne odnose, upravne i sudske postupke, te utvrđuje neregularnosti na štetu legitimnih i legalnih poslovnih interesa klijenata. Ovaj tekst je objavljen uz saglasnost oštećene strane u ovom slučaju. Net Consulting d.o.o. se uvjerio u istinitost svih navoda u tekstu kroz uvid u dokumentaciju i druge materijalne dokaze.

Vezani članci

Podijelite ovaj tekst

Facebook
Twitter
LinkedIn

Istaknuti slučajevi

Vijesti

O nama

Etika.ba je portal namijenjen stručnoj javnosti koja je zainteresovana za više standarde etike i usklađenosti propisa u poslovnom sektoru, sistematsko i objektivno praćenje sudskih, upravnih i drugih postupaka a kako bi osigurali fer i pošten tretman prema svim akterima na tržištu BiH. U javni prostor donosimo analize o konkretnim slučajevima s posebnim fokusom na poštivanje etičkih standarda prilikom vršenja javne dužnosti a čime doprinosimo ispunjavanju misije Etika.ba

Copyright ©2020 Etika.ba ® Sva prava zadržana.