Analiza slučajeva, izvještaji i kampanje u oblasti etike i usklađenosti.

Divna Bošnjak u potvrđeno koruptivnom ponašanju (PPS: 7. dio)

POSLOVNO – PRAVOSUDNI SKANDAL U BIH 7. DIO

Photo: Divna Bošnjak, predsjednica Općinskog suda u Mostaru

U prvom dijelu serijala ‘Poslovno-pravosudni skandal u BiH’ objavili smo tekst pod nazivom ‘Sudska neefikasnost u službi bogaćenja pojedinaca’ i pisali o tome kako su Općinski sud u Mostaru i sudinica koja je angažovana na predmetu zloupotrijebili diskrecionu autonomiju sudačke pozicije da urade potpuno nevjerovatnu stvar, a to je da oduzmu pravomoćnost presuđivanja Vrhovnom sudu Federacije i da se kao suveren postave iznad Ustava.

U drugom dijelu serijala ‘Poslovno-pravosudni skandal u BiH’ objavili smo tekst pod nazivom ‘LADICA – Model opstrukcije pravne države’, kojim smo predstavili dokaz, kojeg potpisuje postupajuća sudinca Nina Ratkušić, o kršenju profesionalnih standarda sudijske dužnosti i neargumentovanom odugovlačenju procesa protivizvršenja u korist jedne, a na štetu druge strane.

U trećem dijelu serijala ‘Poslovno-pravosudni skandal u BiH’ objavili smo tekst pod nazivom ‘Porodične veze u predmetu’, u kojem je opisan primjer kako je domaći građevinac nezakonitim presudama od međunarodne banke naplatio iznos od 1.070.000 KM navodne štete ‘krivicom’ međunarodne banke, koja je tumačenjem suda proistekla zbog odustajanja navodnog kupca Ljerke Ostojić od kupovine lokala od 300 m2. Opisali smo kako je domaći građevinac, nakon što se neosnovano obogatio putem nezakonitih sudskih odluka, vratio avans za lokal Ljerki Ostojić, a ona je onda u istom stambeno-poslovnom kompleksu ‘kupila’ ili ‘dobila’ dva stana u vrijednosti od 158.000 KM, za koje isplata cijene nije izvršena niti putem transakcijskog računa ni u gotovini pred notarom. Pored svega, domaći građevinac je ostao vlasnik predmetnog poslovnog prostora, a sudinica Majna Lovrić koja je donijela ovakvu prvostepenu presudu je u tazbinskom srodstvu sa Ljerkom Ostojić.

U četvrtom dijelu serijala ‘Poslovno-pravosudni skandal u BiH’ objavili smo tekst pod nazivom ‘Vrana vrani oči ne kopa’ u kojem je predstavljeno postupanje Tužilaštva u Livnu i Ureda disciplinskog tužioca VSTV-a po prijavama koje su podnijete od strane međunarodne banke. Uočena je jednaka metodologija odbijanja prijava i u krivičnoj i u disciplinskoj oblasti, a ona se bazira na tehnici koju smo nazvali ‘izbjegavanje neugodnog navoda’. Takođe smo uočili da UDT neopravdano odugovlači postupanje po navodima, prilikom čega pravi faze ćutanja u trajanju od čak 487 dana, zbog čega smo izrazili skepsu u očekivanje da će UDT disciplinski goniti sudinicu Ninu Ratkušić koja neopravdano oteže postupak protiv izvršenja u trajanju više od 400 dana.

U petom dijelu serijala ‘Poslovno-pravosudni skandal u BiH’ objavili smo tekst pod nazivom ‘Vizija Ureda disciplinskog tužioca VSTV po Aleni Kurspahić Nadarević’ u kojem je predstavljeno nekredibilno postupanje UDT-a koji nije odgovorio svom zadatku, gdje smo utvrdili da je UDT taj koji svojim neradom stvara gore pomenutu situaciju da sudije i tužioci skoro ništa ne rizikuju kada se neprofesionalno ponašaju. Ako UDT ne radi svoj posao, onda je to primarni problem pravosuđa, jer kako možemo očekivati da se u pravosudnoj zajednici širi čast i etika, kada organ koji je namijenjen da bdi nad pravosudnom etikom ne radi svoj posao. Zašto je ovo tako, analizirali smo kroz pogrešan stav odgovorne osobe Ureda disciplinskog tužioca.

U šestom dijelu serijalu ‘Poslovno-pravosudni skandal u BiH’ objavili smo tekst pod nazivom ‘Para vrti gdje burgija neće’ u kojem je predstavljen jedan od modela umanjenja imovine domaćeg građevinca. Radi se o distribuciji novčane imovine domaćeg građevinca, čime svi učesnici tog modela direktno utiču na uvećanje štete koju trpi međunarodna banka u ovom predmetu zbog nemogućnosti naplate svog potraživanja.

Cijelu hronologiju odugovlačenja, baziranu na egzaktnim podacima iz sudskog spisa, možete pročitati u prvom tekstu na ovom linku.

U nastavku serijala ćemo uključene parnične stranke i dalje oslovljavati putem pseudonima kako bi izbjegli marketing, s tim da ćemo stranu kojoj Sud u Mostaru ide na ruku i dalje nazivati: domaći građevinac, a stranu koju Sud diskriminiše ćemo nazivati: međunarodna banka.

♦♦♦

U 7. nastavku ćemo predstaviti zaključak da je predsjednica Općinskog suda u Mostaru Divna Bošnjak glavni koordinator opstrukcije pravosuđa u ovom predmetu, sa ciljem zaštite neosnovano stečenog bogatstva domaćeg građevinca.

Korupciono ponašanje – definicija

Kada smo počeli sa sistemskim praćenjem ovog slučaja i 11. novembra objavili cjelovitu hronologiju svih procesnih radnji, u tom trenutku se moglo pouzdano utvrditi da predmetna sudinica Nina Ratkušić krši zakon tako što odluku o protivizvršenju drži u ladici već 14 mjeseci bez ikakvog opravdanja, ali se nije mogla pouzdano adresirati odgovornost predsjednice Suda Divne Bošnjak.

Ako znamo da su izvršni postupci u principu hitni i ako znamo da je Općinski sud u Mostaru proveo izvršenje u korist domaćeg građevinca u roku od mjesec dana, a da proces protivizvršenja u korist međunarodne banke odugovlače 26 mjeseci, od čega 14 mjeseci u ladici kod aktuelne sudinice Nine Ratkušić, onda nema dileme da je riječ o bezakonju.

Nesporno je takođe da uzrok takvog nezakonitog djelovanja nije ljenost ili neznanje ili generalna neefikasnost suda, jer su pokazali da izvršenje mogu izvršiti i za mjesec dana kada imaju motiv, namjeru i takav interes. Uzrok za opstrukciju i odugovlačenje je nesporno na strani motiva i namjere, a ne na strani kapacitiranosti suda da postupi po odluci o protivizvršenju.

Javnost bi sada mogla zaključiti da se o uzrocima i motivima odugovlačenja može samo nagađati, te da se nikako sa pouzdanjem ne može pretpostaviti šta je u pitanju. Međutim, ovo bi bio pogrešan zaključak. Po Strategiji borbe protiv korupcije u BiH, akcionim planovima za njeno provođenje, te po Planovima integriteta koje usvajaju sve institucije, pa i pravosudne, ponašanje Suda u Mostaru u ovom predmetu se definiše kao korupciono ponašanje.

Korupciono ponašanje je svako ponašanje javnih službenika koji bez opravdanog razloga odugovlače proceduru ili izmišljaju nove izgovore za neko postupanje ili nepostupanje. Pobrojanim dokumentima je definisano da takvo ponašanje ima za cilj da iznudi neku korist za sebe ili druge, a na štetu jedne od strana.

U praksi postoji mnogo primjera, pa ćemo ovom prilikom elaborirati jedan:

Primjer – Građanin u katastru (istinit događaj):

Građanin u katastru pita službenika kada će dobiti rješenje. Službenik kaže da je zakonski rok 30 dana. Građanin kaže da nije pitao koji je zakonski rok, nego kada će njegovo rješenje doći na red da se rješava, da li je to za 3, 5, 15 ili 20 dana. Službenik kaže da ako građaninu treba hitno da se uradi rješenje, da postoji postupak uplate 200 KM za izradu hitnog rješenja. Građanin pita službenika da mu odgovori koji je on na redu za rješavanje i koja je procjena kada će to biti u redovnom postupku i da ga ne interesuje hitni postupak. U tom trenutku nastane svađa u kancelariji između građanina i službenika. Građanin ode kod direktora i traži da mu se pod hitno odgovori koji je po redu u redovnom postupku..

Direktor otvara knjigu i kaže da je jutros potpisao rješenje broj 28, onda izvrši provjeru koji je redni broj prisutnog građanina i utvrdi da je njegov redni broj 29. Direktor kaže da po tome izgleda da će već danas biti gotovo rješenje u redovnom postupku. Tada je građanin tvrdio da je ponašanje službenika imalo za cilj da iznudi mito, a službenik je tvrdio da on takvo nešto nije izgovorio. Da se čitaoci ne bi čudili zašto je direktor bio ovako predusretljiv, moramo napomenuti da se kasnije saznalo da su direktor i službenik bili u sukobu, pa je zbog toga direktor jedva dočekao da pomogne građaninu u prijavi protiv službenika.

Ovaj primjer lijepo predstavlja koruptivno ponašanje službenika. Metoda dezinformisanja građanina od strane službenika je imala za cilj da stvori nervozu i neizvjesnost kod građanina, kako bi se uslijed žurbe građanin odlučio da mu je pametnije ponuditi 50 ili 100 KM na crno, kako bi što hitnije dobio rješenje. Činjenica je da službenik nije izgovorio riječi kojima traži mito, ali sve druge okolnosti ukazuju da je ponašanje službenika imalo zadnju namjeru, jer je nesporno da je službenik pominjao nerelevantni krajnji zakonski rok od 30 dana kako bi zbunio građanina, te pominjao mogućnost dodatnog plaćanja u hitnoj proceduri kako bi naveo građanina da ponudi mito.

Jedino ispravno ponašanje službenika je bilo da informiše građanina da je njegov predmet sljedeći na redu i da će ili danas ili najdalje sutra njegovo rješenje biti gotovo u redovnoj proceduri. Ovakvo lažno i neprofesionalno ponašanje je u svim antikorupcionim dokumentima usvojenim u BiH nazvano kao korupciono ponašanje i kao rizik od nastanka korupcije, te je kao takvo zabranjeno ponašanje.

Sudinica Nina Ratkušić u korupcionom ponašanju i riziku od korupcije

Ako logiku iz analize prethodnog primjera primjenimo na slučaj odugovlačenja sudinice Nine Ratkušić da postupi po protivizvršenju, onda je kredibilno da po Strategiji borbe protiv korupcije u BiH ponašanje sudinice nazovemo korupcionim ponašanjem i rizikom od korupcije.

Rizik od korupcije se nalazi na strani onog kome pogoduje korupciono ponašanje sudinice Ratkušić, a to je u ovom slučaju domaći građevinac. Iz svega proizilazi da u relaciji između sudinice Nine Ratkušić i domaćeg građevinca postoji korupciono ponašanje i validirani rizik od krivičnog djela korupcije u pozadini nepostupanja.

Predsjednica Suda Divna Bošnjak koordinator korupcionog ponašanja

Kako bi provjerili umiješanost predsjednice Suda Divne Bošnjak u nezakonito postupanje, Net Consulting d.o.o. je 18.11.2019. godine podnio prijavu predsjednici Suda o korupcionom ponašanju i riziku od korupcije kod sudinice Nine Ratkušić.

Razumno je za pretpostaviti da svaka odgovorna osoba koja nema ‘oraha u džepovima’, a dobije prijavu da u njenoj zoni odgovornosti egzistira korupciono ponašanje i rizik od korupcije, ima interes da se ogradi od takvog ponašanja i poduzme mjere u skladu sa svojom odgovornošću. Ovdje se primarno radi o sebičnom interesu svakog pojedinca da ne dozvoli da ga neko od kolega ili koleginica ne povuče za sobom u rizična korupciona ponašanja. U narodu se za ovakvu situaciju kaže: ‘nadrljah, a nit’ luk jeo, nit’ luk mirisao’.

Takođe, u svijetu se etabliralo poznato pravilo da poštene osobe, koje nemaju ‘oraha u džepovima’, ustaju u odbranu svog ugleda i reputacije kada ih se proziva u javnosti i to na način da daju demante za krive navode. Suprotno ovoj praksi, osobe koje su negativno umiješane u neki slučaj izbjegavaju javne demantije i transparentnu debatu, a sve u nadi da će javno prozivanje što prije proći.

Primjer odgovorne osobe u ovom predmetu je predsjednica Kantonalnog suda u Mostaru Rabija Tanović. Naime, nakon što je Net Consulting d.o.o. objavio svoj prvi tekst iz ovog serijala 11.11.2019.godine, predsjednica Kantonalnog suda u Mostaru Rabija Tanović je 21.11.2019. godine odlučila da poduzme konkretnu akciju iz svoje nadležnosti. Reagujući na javno iznošenje činjenica, poslala je urgenciju Općinskom sudu u Mostaru, i to na ruke predsjednici Općinskog suda u Mostaru Divni Bošnjak i postupajućoj sudinici Nini Ratkušić. Rabija Tanović ih u dopisu podsjeća da je prethodno 11.6.2019. godine već bila uputila nalog da Općinski sud u Mostaru HITNO odluči, te da se novom urgencijom ponovo isto traži, obzirom da Sud još nije postupio po prethodnom nalogu.

Na ovaj način je Rabija Tanović uradila ono što je u njenoj moći, te na taj način na vrijeme izbjegla mogućnost da bude predmet argumentovane javne kritike. Jer ne bi bilo pošteno javno kritikovati osobu koja je pokazala odgovornost. Demokratski poredak koji je po Ustavu i zakonima važeći u BiH upravo pretpostavlja ovakvu dinamiku stvari u javnim procesima: a) argumentovana javna kritika, b) reakcije nadležnih; c) rješavanje problema i otklanjanje nepravilnosti.

Demokratija ne predviđa mogućnost ignorisanja javne kritike. Razumljivo je da umiješani u slučaj sa svojim finansijskim interesima traže bilo koji način da slučaj zataškaju, ali onima koji su protiv korupcije odmah je jasno da je riječ o korupciji kada prozvane osobe izbjegavaju da argumentovano odgovaraju na zabrinutost javnosti i da ne poduzimaju korektivne akcije.

Predsjednica Suda Divna Bošnjak u riziku od korupcije ili ne?

Od slanja prijave predsjednici Suda Divni Bošnjak (18.11.2019. godine) do dana objavljivanja ovog teksta (30.12.2019. godine) je prošlo više od 40 dana, a predsjednica Suda Divna Bošnjak nije ništa poduzela. Nije odgovorila na prijavu, nije javno reagovala, nije poduzela korektivne akcije.

Ovakvo ponašanje se u skladu sa gore elaboriranom definicijom slobodno može proglasiti korupcionim ponašanjem, jer uz punu svijest o riziku od korupcije u ovom predmetu, predsjednica Divna Bošnjak ništa ne poduzima da problem umanji, što u praksi problem uvećava.

Odgovornost predsjednice je da čuva ugled i reputaciju Suda. Ugled i reputacija pravosuđa se najviše urušava kad isto postupa nezakonito, a svrha mu je da čuva zakone i pravni poredak. Obzirom da na raspolaganju ima niz mogućnosti da postupi, od skidanja sudinice Nine Ratkušić sa slučaja do uvođenja mjera kojima bi se prevenirala dalja korupcija u Sudu, a ona ništa od toga ne poduzima, na koji način predsjednica Divna Bošnjak postupa upravo suprotno od onoga što joj je obaveza.

Zbog toga je razumno za pretpostaviti da je koordinator i zaštitnik korupcionog ponašanja u Općinskom sudu u Mostaru u ovom predmetu predsjednica Suda Divna Bošnjak, a postupajuća sudinica Nina Ratkušić je samo trenutni izvođač radova. Da ova logika nije ispravna, Divna Bošnjak bi poduzela bilo šta što je dužna po zakonu poduzeti da se proces vrati u okvire zakona, kao što je poduzela predsjednica Kantonalnog suda Rabija Tanović. Poređenje ponašanja ove dvije predsjednice u ovom predmetu je dokaz sam po sebi.

♦♦♦

U svom dopisu predsjednici Suda Divni Bošnjak od 18.11.2019. godine smo morali, pored elaboracije slučaja, o čemu su čitaoci detaljno upoznati kroz prethodne tekstove, dodati i dvije napomene o njenoj nadležnosti postupanja sa našom prijavom, kako bi izbjegli mogućnost da predsjednica Suda Divna Bošnjak našu prijavu proslijedi Tužilaštvu ili Uredu disciplinskog tužioca, te tako stvori fiktivni dojam da je nešto uradila po pitanju prijave, a u stvari bi tako samo našla način da izbjegne vlastitu odgovornost.

Čitaocima prezentujemo napomene iz dopisa integralno:

NAPOMENA broj 1: ”Ovakvo ponašanje sudinice Nine Ratkušić inkriminirano je kao nemar ili nepažnja prilikom službene dužnosti i neopravdano kašnjenje u izradi odluka (član 56. Tačka 8 i 10 Zakona o VSTV), o čemu je Net Consulting tražio izjašnjenje Ureda disciplisnkog tužioca, iako ovo ponašanje, kada se analizira iz ugla cijelog toka predmeta, u sebi sadrži vrlo ozbiljne indicije o kvalifikovanom riziku od postojanja korupcije i drugih gore pomenutih zabranjenih praksi kao mogućim uzročnicima ovakvog neprofesionalnog ponašanja.

Zbog toga Net Consulting d.o.o. predsjednici Suda ne prijavljuje disciplinski prekršaj sudinice Nine Ratkušić, jer je prijava UDT-u već podnijeta, već prijavljuje rizik od nastanka korupcije čije je otklanjanje u isključivoj nadležnosti predsjednice Suda, a ne UDT-a.

Sud je obavezan da provodi Strategiju borbe protiv korupcije u BiH, a po istoj je Općinski sud u Mostaru bio dužan da usvoji Plan integriteta i Akcioni plan borbe protiv korupcije, gdje se neopravdano odugovlačenje postupka posmatra iz ugla rizika od korupcije i drugih neprimjerenih uticaja, te se postojanje i egzistiranje takvog rizika u praksi, koji nije pokriven korektivnim mjerama, smatra kršenjem Strategije borbe protiv korupcije u BiH.

Odgovorna osoba za provedbu anti-korupcione strategije u Sudu i generalno za čuvanje ugleda i reputacije Općinskog suda u Mostaru u ovom trenutku je predsjednica Suda Divna Bošnjak.

Stoga Net Consulting d.o.o. ovim putem zvanično podnosi prijavu i obavještava Divnu Bošnjak o postojanju kvalificiranog rizika od postojanja korupcije u ovom slučaju, te u skladu sa Strategijom i zakonima koji regulišu provođenje preventivnih anti-korupcionih mjera u institucijama, od predsjednice Suda u roku od 15 dana očekuje odgovor u vezi sa poduzetim anti-koruptivnim mjerama.”

NAPOMENA broj 2: ”Molimo predsjednicu Suda Divnu Bošnjak da eventualno obavještavanje nadležnog tužilaštva izvrši tek nakon što budu provedene interne mjere na potvrđivanju kvalificiranog rizika od korupcije, te nakon internog evidentiranja mjerljivih indikatora koji bi rizik od korupcije mogli kvalificirati kao sumnju u počinjeno krivično djelo.

Preuranjeno obavještavanje nadležnog tužilaštva nije ispravan korak u skladu sa Strategijom borbe protiv korupcije u BiH, jer bi takav potez stvarao lažni dojam da se nešto radi po ovoj prijavi, a kao rezultat bi proizveo automatsko odbacivanje prijave nadležnog tužilaštva. Sve ovo je iz prostog razloga, jer tužilaštvo kao primarno represivni organ nije nadležno da obrađuje rizik od nastanka korupcije, zato što je rizik od nastanka korupcije tipična aktivnost u oblasti prevencije korupcije, za šta su isključivo nadležne same institucije koje provode određene javne ovlasti.

U ovom slučaju isključiva odgovornost za efikasnu organizaciju rada Suda i za otklanjanje rizika od korupcije leži na predsjednici Suda Divni Bošnjak.”

♦♦♦

Kraj sedmog dijela.

Nastavak priče ćemo objaviti u januaru 2020.godine

*Net Consulting d.o.o. prati i analizira poslovne procese i prakse, sporne poslovne odnose, upravne i sudske postupke, te utvrđuje neregularnosti na štetu legitimnih i legalnih poslovnih interesa klijenata. Ovaj tekst je objavljen uz saglasnost oštećene strane u ovom slučaju. Net Consulting d.o.o. se uvjerio u istinitost svih navoda u tekstu kroz uvid u dokumentaciju i druge materijalne dokaze.

Vezani članci

Podijelite ovaj tekst

Facebook
Twitter
LinkedIn

Istaknuti slučajevi

Vijesti

O nama

Etika.ba je portal namijenjen stručnoj javnosti koja je zainteresovana za više standarde etike i usklađenosti propisa u poslovnom sektoru, sistematsko i objektivno praćenje sudskih, upravnih i drugih postupaka a kako bi osigurali fer i pošten tretman prema svim akterima na tržištu BiH. U javni prostor donosimo analize o konkretnim slučajevima s posebnim fokusom na poštivanje etičkih standarda prilikom vršenja javne dužnosti a čime doprinosimo ispunjavanju misije Etika.ba

Copyright ©2020 Etika.ba ® Sva prava zadržana.