Etika.ba objavljuje: novi slučaj-serijal o korupciji i prevari u javno-poslovnim relacijama u Bosni i Hercegovini.
Naziv serijala: ‘’Čekajući Bukobran kroz Podlugove, kroz Podlugove…’’
Država/Entitet/Kanton: Federacija Bosne i Hercegovine
Ugovorni organ: Autoceste FBiH
Oblast: javne nabavke
Predmet javne nabavke: Postavljanje bukobrana na relaciji autoceste Podlugovi – Visoko
Tekst broj: 9/10
NOVI DOKAZI: U ovom tekstu objavljujemo nove dokaze da Ured za razmatranje žalbi BiH pokušava da prikrije svoju odgovornost za stavljanje krivotvorenih isprava u pravni promet.
♦♦♦
PODSJEĆANJE IZ PRETHODNIH TEKSTOVA
Autoceste FBiH su u dosluhu sa građevinskom firmom Unipromet d.o.o. iz Čačka, prije zvanične objave, vršili štimanje tendera za ugradnju bukobrana na dionici autoputa Podlugovi-Visoko. Tekst o štimanju tendera možete pročitati klikom ovdje.
Nakon objave naštimanog tendera, kreatorima korupcije je došlo iznenađenje u vidu sarajevske firme Coning d.o.o., koja je ispred domaćeg konzorcija dostavila ponudu za preko 800 hiljada KM nižu od Unipromet d.o.o. iz Čačka.
Koruptivna mreža tada stupa na scenu i pokušava nekoliko godina da kroz razne nezakonitosti uspori i prekine proces dodjele i implementacije ugovora sarajevskoj firmi Coning d.o.o., što je na kraju izvedeno uspješno, kada je URŽ poništio ugovor o izvođenju radova, priznavajući falsifikovane dokumente kao validne. Tekst o falsifikatima možete pročitati klikom ovdje.
Za sve to vrijeme koruptivna mreža uopšte ne vodi računa o građanima koji žive u blizini auto ceste i čije zdravlje je ugroženo prekomjernom bukom. Video o patnjama građana možete pogledati klikom ovdje.
♦♦♦
UVOD – BiH IMA SPOSOBNU BIROKRATIJU
Građani treba da se zamisle oko toga koliko državni službenici imaju vremena, snage, inteligencije, obrazovanja, energije i kreativnosti da bi smislili razne zahtjevne marifetluke, koje ćemo predstaviti u ovom tekstu. Ovo je dokaz da su NAŠI birokrati i politički postavljenici u stanju da ‘preveslaju’ i ‘nadmudre’ sve one strance koji ovdje dolaze i traže provedbu reformi i borbu protiv korupcije. Strancima ni na kraj pameti ne može biti da postoji takav nivo odsustva odgovornosti i nepoštenog pristupa poslu. Ovakvo ponašanje u zapadnim razvijenim demokratijama bi odmah rezultiralo žestokom reakcijom etičkih odbora, nadležnih organa, a da ne pričamo da se za ovakva petljanja odmah podnosi neopoziva ostavka.
KOLOBARIĆU PANIĆU, SAMI SEBE ZAPLIĆEMO…
Korekt d.o.o. i Portal Etika.ba su dobili još jednu ‘kreativnu’ odbijenicu od Marka Kolobarića, predsjedavajućeg Ureda za razmatranje žalbi na tenderima u BiH.
Dopisom od 15.07.2022.godine tražili smo da se URŽ BiH po Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji očituje na naša dva pitanja:
- Koju proceduru URŽ slijedi pri zaprimanju informacija da su isprave falsifikovane što indicira na počinjenje krivičnog djela?
- Na koji način URŽ vrši korektivne mjere ukoliko je koristio falsifikovan dokument u procesu odlučivanja u procesu javnih nabavki?
Dopis možete pogledati klikom ovdje.
Nakon 11 dana, 26.07.2022.godine, javila nam se službenica za informisanje URŽ, potvrdila da je primila naš Zahtjev od 15.07.2022.godine i tražila da isti uredimo u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama. Svakako je čudno zašto se čeka 11 dana da se izvrši potvrda prijema e-maila, ali kasnije će postati jasno da im je trebalo 11 dana da smisle kako da nas odbiju.
Istog dana, odgovaramo službenici da odbijamo da preinačimo naš zahtjev, jer su dužni da odgovore na naš zahtjev od 15.07.2022.godine, vidi odgovor klikom ovdje.
28.07.2022.godine, Marko Kolobarić, predsjedavajući URŽ, dostavlja Rješenje i lažno predstavlja da je Korekt d.o.o. 26.07.2022.godine dostavio preinačeni zahtjev. Vidi klikom ovdje.
Ispostaviće se na kraju, da je Kolobarić imao obavezu da postupi po našem zahtjevu koji smo dostavili u skladu sa Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji URŽ, pa su 11 dana smišljali kako da to izbjegnu i sjetili se da u igru ubace Zakon o slobodi pristupa informacijama, po kojem Službenik za informisanje nema nadležnost da zakaže sjednicu Stručnog Kolegija URŽ. Dakle, nakon 11 dana su nam tražili da preinačimo zahtjev da bude u skladu sa ZOSPI, da bi nas onda odbili po tom istom ZOSPI. Tragikomično je to što smo mi odbili da preinačimo zahtjev, čime smo im poremetili plan, ali su oni onda pribjegli staroj dobroj tehnici da u svom obrazloženju bez trunke stida jednostavno slažu da smo dostavili preinačeni zahtjev.
Dalje u obrazloženju, Marko Kolobarić, sa ciljem da nekako izbjegne zakonsku obavezu da nadležnom Tužilaštvu BiH izvrši prijavu sebe i svojih kolega iz URŽ, da se u spisu nalazi falsifikat i da je URŽ priznao falsifikat kao da je istiniti dokument, dostavlja jedan od najbesmislenijih i najzapetljanijih izgovora s kojima se Korekt d.o.o. do sada susreo u kontaktu sa javnim institucijama. Zbog ovog talenta predsjedavajućeg Marka Kolobarića, ovaj tekst smo i nazvali Kolobariću Paniću, sami sebe zaplićemo… (po onoj staroj ex YU dječijoj emisiji ‘Kolariću Paniću, sami sebe zaplićemo, sami sebe otplićemo…’).
Naime, da parafraziramo i citiramo g.Kolobarića:
Kaže da je Korekt d.o.o. poslao zahtjev 15.07. shodno Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji URŽ (ovo je tačno).
Kaže da smo zahtjev poslali Službeniku za informisanje i tražili da isti proslijedi Stručnom kolegiju URŽ (i ovo je tačno – zapamtite ovaj navod, bitan je za kasnije).
Radi boljeg razumijevanja Stručni kolegijum čine Marko Kolobarić i još 6 članova koji su i priznali onaj falsifikat kao da je istinit, a mi forsiramo URŽ svakih 15 dana različitim dopisima i tjeramo ih da se prijave Tužilaštvu BiH, a oni sad za sad ‘uspješno’ izbjegavaju tu svoju zakonsku obavezu.
Kolobarić dalje pojašnjava da je on nadležna osoba u URŽ i da on upravlja kancelarijskim poslovanjem, te da je on nadležan da signira podneske, tj. da odlučuje sudbinu podnesaka koji dolaze, uključujući i naš (i ovo je tačno).
Sada dolazi briljantno zapetljavanje, u kojem Kolobarić kaže da je utvrđeno da Službenik za informisanje nije mogao udovoljiti Korekt-ovom zahtjevu jer sjednice Stručnog kolegija saziva predsjedavajući, dakle Kolobarić, a ne Službenik za informisanje, te da Službenik za informisanje svoje dužnosti obavlja u skladu sa ovlaštenjima (ili uputama) predsjedavajućeg Kolobarića, a ne podnosioca zahtjeva Korekt d.o.o. Ovaj pasus ćemo i prikazati ispod:
Da ovo malo raspetljamo. Službenik za informisanje je i uradio što je Korekt tražio, a to je da naš zahtjev dostavi Stručnom kolegiju, dakle zaprimljeni e-mail je proslijedio Kolobariću. Kolobarić je svojim odgovorom potvrdio da je zahtjev dobio i to nije sporno. Sporno je što Kolobarić netačno interpretira da smo mi tražili da Službenik za informisanje sazove sjednicu Stručnog kolegija i da predloži dnevni red, jer smo mi tražili samo da dostavi naš zahtjev kome treba, a evo Kolobarić kaže da je on nadležan, a potvrđuje da je Službenik dostavio kome je trebalo.
E, sad, Kolobarić je konstruisao netačnu tezu i onda poentirao tako što je stavio do znanja Službeniku za informisanje da treba da sluša njega, a ne Korekt kao podnosioca zahtjeva. (op.a. ovo tumačenje je u verziji da je umjesto riječi ‘ovlaštenjima’ trebalo pisati ‘uputama predsjedavajućeg URŽ’. U slučaju da je Kolobarić stvarno mislio da treba stajati riječ ‘ovlaštenjima’, onda ispada da je htio reći da on radi po ovlaštenjima predsjedavajućeg, a ne ovlaštenjima Korekt-a kao podnosioca zahtjeva. U svakom slučaju, obje opcije su loše po URŽ, jer Korekt nema nikakva ovlaštenja, mi samo tražimo ono što zakon već svakako obavezuje URŽ da sami urade.)
Da bi ovo pilo vode kako je Kolobarić objasnio, on je smišljao 11 dana kako će i šta će i onda je shvatio da bi bilo dobro da je Korekt pomenuo u svom zahtjevu Zakon o slobodi pristupa informacijama (što mi nismo pominjali 15.07.), jer je po ovom Zakonu za postupanje nadležan Službenik za informisanje, pa je onda nagovorio Službenika da nam pošalje e-mail 26.07.2022.godine i da nam zatraži preinačenje zahtjeva u skladu sa ZOSPI.
Kao što ste gore vidjeli, mi smo u našem odgovoru odbili da preinačimo zahtjev, jer smo pretpostavili u tom trenutku šta smijera, ali je Kolobarić nastavio kako je zamislio i onda lažno interpretirao da smo mi dostavili preinačen zahtjev, a jedini zahtjev koji smo dostavili je onaj od 15.07.
Pogledajte dalje kako nastavlja u vezi toga:
Kad se ovo sve sagleda sa razumne distance, stvar je vrlo jednostavna, Kolobarić je priznao da je dobio zahtjev, u zahtjevu su dokazi da se u spisu nalazi falsifikat i da je URŽ priznao falsifikat kao da je istinit. Nadalje, Kolobarić je priznao da je on nadležan da saziva sjednice Stručnog kolegija i predlaže dnevni red, što očigledno nije uradio, a trebao je da predloži Stručnom kolegiju da se sva saznanja predaju nadležnom državnom Tužilaštvu, jer se radi o dokazima koji predstavljaju sumnju u krivično djelo. Zapravo, Kolobarić je nizao argumente u pravcu svoje zamisli da odbije naš zahtjev, ali je vjerovatno nesvjesno usput dao dokaze za svoju ličnu odgovornost za opstrukciju službenih obavještenja prema Tužilaštvu BiH.
U nastavku obrazloženja Kolobarić dopisuje još dva pasusa u kojima obrazlaže zašto nije sazvao sjednicu Stručnog kolegija.
Pasus 1.:
Kako mi razumijemo šta je g.Kolobarić ovdje htio da kaže? On zapravo misli da Stručni Kolegij URŽ ne može zauzeti pravne stavove na naše pitanje (1) koju proceduru URŽ treba da slijedi kada primi informaciju da je falsifikat u spisu i (2) koje korektivne radnje se poduzimaju kada se donese odluka na bazi falsifikata, jer je to po tvrdnji g.Kolobarića već regulisano zakonodavnim okvirom.
Kao prvo, procedura postupanja po saznanju da je u spisu falsifikat je interni akt po kojoj institucija treba da postupa, a zakonodavni okvir je predvidio obavezu da se djelo prijavi nadležnim organima. Dakle, mi smo pitali koja je njihova procedura, pa smo zaključili da i ovdje g.Kolobarić manipuliše u odgovoru. Mi smo ipak u međuvremenu otkrili da URŽ ima internu proceduru postupanja u slučaju sumnje na krivično djelo, koju ćemo predstaviti dalje u tekstu, a što je g.Kolobarić ovom prilikom pokušao da sakrije od javnosti. Kao drugo, pitali smo koje korektivne radnje poduzima URŽ kada zasnuje odluku na falsifikatu, što je opet pitanje interne procedure, a zakonodavni okvir koji pominje g.Kolobarić svakako predviđa da se za upotrebu falsifikata kao da je istinit ide u zatvor od 6 mjeseci do 5 godina, predviđa se da se falsifikat povuče iz pravnog prometa i predviđeno je da se ponište pravne posljedice falsifikata. Ovako mi razumijemo šta je g.Kolobarić htio da kaže kad je odrekao nadležnost Stručnog Kolegija u odnosu na naše pitanje.
Pasus 2.:
I ovaj pasus ide u prilog našem zahtjevu, nesporno je da članovi URŽ mogu predložiti raspravljanje po našem zahtjevu, a sad za sad ne znamo jesu li ostali članovi Stručnog Kolegija znali za naš zahtjev. Pouzdano znamo da je predsjedavajući Kolobarić imao u rukama naš zahtjev, jer se potpisao na odgovor. U ovom pasusu je Kolobarić dao dokaz da su trebali raspravljati o našem zahtjevu, jer kaže da Stručni Kolegij raspravlja o načinu rada, a na način rada se upravo i odnose naša dva pitanja:
- Koju proceduru URŽ slijedi pri zaprimanju informacija da su isprave falsifikovane što indicira na počinjenje krivičnog djela?
- Na koji način URŽ vrši korektivne mjere ukoliko je koristio falsifikovan dokument u procesu odlučivanja u procesu javnih nabavki?
♦♦♦
NAJAVLJUJEMO SLJEDEĆU GLAVOBOLJU ZA G.KOLOBARIĆA
Do sada smo postavljali pitanja po ZOSPI pa nam je većinu zahtjeva odbio 02.06., pa smo postavljali novinarska pitanja na koja nam je u odgovoru 08.06. uputio prijetnju, a nije odgovorio na pitanja o falsifikatu, pa nam je ovim dopisom od 28.07. svašta zapetljao u vezi Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i ZOSPI, a opet odbio da postupi po saznanju da je u spisu falsifikat i da je URŽ priznao falsifikat kao da je istinit.
Sa ciljem da natjeramo predsjedavajućeg URŽ, g.Marka Kolobarića da u skladu sa svojom zakonskom obavezom obavijesti nadležno Tužilaštvo BiH da se u spisu nalazi falsifikat i da su ga njih 7 svojom odlukom i neprijavljivanjem stavili u pravni promet kao da je istinit, naredne sedmice ćemo poslati dopis svim članovima URŽ i podsjetiti ih na Član 116. Stav 7. Zakona o javnim nabavkama BiH:
Takođe, podsjetićemo članove URŽ BiH na njihov vlastiti Pravilnik – Pravila za pokretanje prekršajnih prijava po službenoj dužnosti, koja su donijeta u skladu sa Članom 116. Zakona o javnim nabavkama. Pravila možete pogledati klikom ovdje. U Članu 2. stav 7. Pravilnika-Pravila se kaže:
Građani se mogu pitati kakva je korist svakih 15 dana slati dopise URŽ-u po raznim zakonskim osnovama i tražiti im da se samoprijave u Tužilaštvo BiH sa informacijom o falsifikovanim dokumentima. Mi smatramo da je slučaj ‘Bukobran’ toliko čista i dokaziva korupcija i da je šteta ostaviti ih na miru i dozvoliti da ostanu spokojni nakon što dostavljaju nelogične i neodgovorne dopise.
U svakom slučaju, ako pravosuđe ikad bude procesuiralo ovaj slučaj, mi ćemo priložiti ova sva njihova odbijanja u smislu sumnje da su na ovaj način aktivno radili na održavanju falsifikata u pravnom prometu, što bi eventualno moglo biti još jedno novo djelo.
♦♦♦
Radi transparentnosti i fer pleja, na ovom linku prilažemo cijelo Rješenje URŽ-a od 28.07.2022.godine, koje je bilo predmet ovog teksta, kako bi čitaoci mogli da samostalno analiziraju i provjere naše zaključke iz ovog teksta.
♦♦♦
Nastaviće se…
U narednom redovnom nastavku 13.08.2022.godine nastavljamo hronološki opis svih nepravilnosti u ovoj javnoj nabavci i polako ćemo razotkrivati ovu korupcionu šemu u svim smjerovima.
*U međuvremenu ćemo objavljivati vanredne vijesti u slučaju novih saznanja da koruptivna mreža aktivno radi na uništavanju dokaza ili poduzima druge mjere kako bi izbjegli odgovornost ili se ponaša protivno javnom interesu na bilo koji drugi način.
