Analiza slučajeva, izvještaji i kampanje u oblasti etike i usklađenosti.

Slučaj Bukobran (6): Kako otkriti krupne ribe korupcije?

Etika.ba objavljuje: novi slučaj-serijal o korupciji i prevari u javno-poslovnim relacijama u Bosni i Hercegovini.

Naziv serijala: ‘’Čekajući Bukobran kroz Podlugove, kroz Podlugove…’’

Država/Entitet/Kanton: Federacija Bosne i Hercegovine

Ugovorni organ: Autoceste FBiH

Oblast: javne nabavke

Predmet javne nabavke: Postavljanje bukobrana na relaciji autoceste Podlugovi – Visoko

Tekst broj: 6/8

♦♦♦

SITNE RIBE

Ovaj tekst ćemo posvetiti metodologiji otkrivanja srednjih i krupnih riba u koruptivnom slučaju javne nabavke, jer smo prethodno otkrili aktere korupcije na nižem nivou, tj. izvršioce različitih nepravilnosti.

Radi podsjećanja, u prethodnim tekstovima smo otkrili da su Autoceste FBiH u dosluhu sa građevinskom firmom Unipromet d.o.o. iz Čačka vršili štimanje tendera prije zvanične objave i nezakonito prepravljali projektnu dokumentaciju, kako bi favorizovani dobavljač dobio ugovor max. vrijednosti 10.8 miliona KM. Otkrili smo da su prepravljanje projektne dokumentacije prije objave tendera vršili uposlenici Unipromet-a inženjer Darko Jelić i šef prodaje Miloš Cvetić, a da je uposlenik Sektora za održavanje u Autoceste FBiH Krešimir Rajko Bagarić 17.09.2019.godine, na dan objave tendera, izvršio upload/postavljanje korumpiranih nacrta na zvanični link unutar tenderske dokumentacije.

U prošlom tekstu smo predočili dokaze da je 20.06.2022.godine došlo do uništavanja dokaza, odnosno brisanja korumpiranih nacrta sa pomenutog linka koji je bio kreiran od strane Krešimira Rajka Bagarića. Na svu sreću, korumpirane nacrte i print screenove prije i posle brisanja smo prethodno uredno snimili na memorijske jedinice.

Dakle, imamo djelo u smislu nezakonitog postupanja i imamo identifikovano nekoliko nižih uposlenika koji su provodili radnje po nalogu viših igrača koji su dogovorili ove nezakonite radnje. Za procjenu odgovornosti nižih igrača će biti neophodno utvrditi da li su bili svjesni da vrše nezakonitu radnju ili nisu, odnosno da li su bili dužni da znaju da li je nešto zakonito ili nezakonito kada su vršili takve radnje.

Nakon objave naštimanog tendera, kreatorima korupcije je došlo iznenađenje u vidu sarajevske firme Coning d.o.o., koja je ispred domaćeg konzorcija dostavila ponudu za preko 800 hiljada KM nižu od Unipromet d.o.o. iz Čačka. Pritom je sarajevska firma imala ispravan certifikat za proizvode, a čačanska firma nije imala ni ispravan certifikat, niti je isti bio preveden na BHS jezike sa engleskog, što je favorizovanu firmu učinilo potpuno neadekvatnom za izbor kao najpovoljnijeg ponuđača.

Koruptivna mreža tada stupa na scenu i pokušava nekoliko godina da kroz razne nezakonitosti uspori i prekine proces dodjele i implementacije ugovora sarajevskoj firmi Coning d.o.o., što je na kraju izvedeno uspješno, kada je URŽ 14.04.2022.godine poništio ugovor o izvođenju radova priznavajući falsifikovane dokumente kao validne.

Cilj koruptivne mreže je da se u ponovljenom postupku izabere favorizovani Unipromet d.o.o. iz Čačka. Sve za posljedicu ima to da je bukobran trebalo da bude ugrađen do kraja 2020.godine, a sada smo na pola 2022.godine i projekat ugradnje je zaglavio na sudovima sa neizvjesnošću koliko će godina ostati tako zaglavljen. Za sve to vrijeme koruptivna mreža uopšte ne vodi računa o građanima koji žive u blizini auto ceste i čije zdravlje je ugroženo prekomjernom bukom. Video o patnjama građana možete pogledati klikom ovdje.

♦♦♦

SREDNJE RIBE

Građani moraju razumjeti da je korupciju teško dokazati i da paušalne priče kako su svi korumpirani ili kako je svaki direktor lopov, uopšte ne pomažu. Naročito je teško korupciju dokazati krupnim igračima jer oni najčešće usmeno prenose naredbe nižim službenicima, a onda nižerangirano osoblje ostavlja svoje tragove u papirima. Očit je primjer nižerangiranog uposlenika Krešimira Rajka Bagarića koji sad mora objašnjavati ko mu je dao ili poslao korumpirane nacrte, je li znao da su korumpirani, te u slučaju da je bio izmanipulisan svakako se mora sad sekirati i nelagodno osjećati jer je korupcija otkrivena.

Važno je znati da obični istraživači korupcije, tzv.analitičari, kao što je tim iz Korekt d.o.o. i portala Etika.ba, ne raspolažu ovlaštenjima za vođenje krivičnih istraga, pa zbog toga se mi nikad ne bavimo dokazivanjem da je neko izvršio krivično djelo u smislu primanja ili davanja mita, jer za to trebaju posebna ovlaštenja za snimanje, privođenje, ispitivanje, optuživanje i presuđivanje i sl., kojima raspolažu nadležne institucije, ali mi svojim analizama možemo otkriti konkretne nepravilnosti, kršenja procedura i etičkih kodeksa koja mogu predstavljati korupciono ponašanje.

Mi npr. možemo reći da neka radnja po etičkim i narodskim običajima predstavlja prevarno ili kvarno/nemoralno ponašanje, iako ne ispunjava uslove da bude presuđeno kao krivično djelo prevare i sl. Ili čak možemo iznijeti mišljenje da neko djelo predstavlja krivično djelo prevare, iako ono u tom trenutku nije presuđeno ili možda nikad neće ni biti presuđeno, ali je bitno da naznačimo da to mišljenje zasnivamo na tim i tim saznanjima i/ili dokumentima, te da razumnom čovjeku to može tako izgledati u tom trenutku. Dakle, bitno je da se ne priča paušalno, te da iza svakog iznijetog mišljenja mora da stoji osnova koja podupire takvo mišljenje, jer demokratije nema bez odgovornosti. Upravo zbog ovakvog stila rada, pojedini nadležni organi rado koriste naše analize kao polaznu osnovu za svoje istražne radnje.

U tom smislu, iznosimo naše mišljenje da su učesnici-pomagači u koruptivnoj šemi dogovorenoj u slučaju ”Bukobran” sljedeći rukovodioci:

Marin Jelčić, sada već bivši direktor Sektora za upravljanje i održavanje autocesta,

Adnan Terzić, sada već bivši direktor Autoceste FBiH.

Molimo čitaoce da obrate pažnju da smo naznačili da se radi o učesnicima-pomagačima u koruptivnoj šemi, a ne o glavnim organizatorima.

♦♦♦

METODOLOGIJA FORMIRANJA MIŠLJENJA O UČESNICIMA KORUPTIVNE ŠEME

Razloge za smještanje Marina Jelčića i Adnana Terzića u grupu učesnika-pomagača u koruptivnoj šemi smo pronašli u jednom marifetluku Autocesta FBiH, kojim su opstruirali dodjelu ugovora najpovoljnijem ponuđaču firmi Coning d.o.o. iz Sarajeva.

Radi se o nezakonitom poništenju tendera od 05.10.2020.godine.

Naime, sistem funkcioniše tako da Komisija za javne nabavke koja je formirana unutar Autoceste FBiH, koja je sastavljena od 5 javnih službenika, vrši pregled i ocjenu ponuda, što se okončava tako što Komisija daje odgovarajuću preporuku Upravi društva.

Dakle, imamo dva igrača:

  1. Komisija za javne nabavke, JP Autoceste FBiH, daje preporuku Upravi;
  2. Uprava i direktor JP Autoceste FBIH, donose odluku o tenderu.

Bitno je naglasiti da Uprava ne mora prihvatiti preporuku Komisije za javne nabavke ukoliko je prijedlog Komisije NEZAKONIT, pa je tako u članu 8. stav 2. Pravilnika o radu i uspostavljanu komisije (”Službeni glasnik BiH”, broj: 103/14), u stavovima c, d, e i f navedeno sljedeće: 

c) Komisija, nakon okončanog postupka, daje ugovornom organu preporuku, zajedno s izvještajem o radu i razlozima davanja takve preporuke, te daje prijedlog odgovarajuće odluke.

d) Ugovorni organ može prihvatiti preporuku komisije ili je odbiti ako je prijedlog nezakonit.

e) U slučaju da ugovorni organ ne prihvati preporuku komisije dužan je dati pismeno obrazloženje svog postupanja tj. u čemu se sastoji nezakonitost, te tražiti da se otkloni ista.

f) Konačnu odluku o dodjeli ugovora donosi ugovorni organ, koji snosi odgovornost za javnu nabavku.

NAPOMENA: Ovaj član Pravilnika nam je bitan za dalju gradaciju odgovornosti Marina Jelčića i Adnana Terzića, pa ga zbog toga odmah navodimo, iz čega proizilazi da Uprava može odbiti prijedlog jedino ako je NEZAKONIT (stav d), ali iz stava (e) proizilazi da u tom slučaju Uprava treba pismeno pojasniti uočenu nezakonitost i obrazložiti svoje postupanje, te tražiti da se ista otkloni. Iz ovoga proizilazi da Uprava može odbiti prijedlog Komisije, ali moraju pismeno tražiti da se otkloni nezakonitost, a ne mogu samostalno donijeti Odluku suprotnu odluci Komisije. Znači, zakonodavac je tražio da se postigne saglasnost Komisije i Uprave u smislu zakonitosti, a kada nema spora oko zakonitosti onda Uprava MORA prihvatiti prijedlog Komisije.

HRONOLOGIJA DOGAĐAJA:

03.07.2020.godine – Komisija za javne nabavke JP Autoceste FBiH donosi odluku da se ugovor dodijeli najpovoljnijem ponuđaču, firmi Coning d.o.o. iz Sarajeva i upućuje prijedlog Upravi Autocesta FBIH.

Čekaju se odluke Uprave i direktora duže od 90 dana

05.10.2020.godine – Uprava i direktor donose Odluke o poništenju postupka javne nabavke. Na dokumentu odluke koju potpisuje direktor, potpisani su obojica:

Marin Jelčić, izvršni direktor za upravljanje i održavanje i Adnan Terzić, direktor Autoceste FBiH.

Dakle, šta imamo? Prvo se na odluku Uprave čeka duže od 90 dana i drugo odbija se prijedlog Komisije da se ugovor dodijeli najpovoljnijem ponuđaču!

CRVENE ZASTAVICE:

E sad, prvo da utvrdimo prvi krug sumnji, koje nisu paušalne i koje su bazirane na činjenicama. Pozivamo čitaoce da zajedno prođemo kroz činjenice i vidimo hoćemo li doći do istog zaključka.

Prvo nas je interesovalo da li je uobičajena praksa da se tako dugo čeka na Odluku Uprave:

a) Po ZOSPI – Zakonu o slobodi pristupa informacijama, Korekt d.o.o. i portal Etika.ba su pitali Autoceste FBiH: ”da li je uobičajena praksa u JP Autoceste FBiH da vremenski razmak od donošenja zapisnika za nabavku i odluke Uprave bude više od 3 mjeseca?”

Autoceste FBiH su odgovorile na sljedeći način: ”Ne, nije uobičajena praksa, naprotiv Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača, odnosno o poništenju postupka se donose odmah, ili u relativno kratkom roku, po potpisivanju Zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda.”

Hm, misao se razvija u pravcu da bi čekanje na Odluku uprave duže od 3 mjeseca moglo biti SUMNJIVO.

Idemo dalje, sada nas interesuje da li je uobičajena praksa u JP Autoceste FBiH da se prijedlozi i preporuke Komisije ne prihvataju?

b) u odgovoru po ZOSPI nam je rečeno: ”Ne, nije uobičajena praksa da se prijedlozi i preporuke komisije ne prihvataju. Naprotiv, ovo je drugi slučaj da Ugovorni organ nije prihvatio prijedlog Komisije, a u periodu od 1.1.2015.godine do 31.12.2021.godine (op.a. ukupno 7 godina), na Portalu javnih nabavki BiH je objavljeno više od 300 Obavještenja o dodjeli ugovora i više od 100 Obavještenja o poništenju postupka.”

Ispada da od 400 zadnjih odluka, čak 398 puta je Uprava prihvatila preporuku Komisije. One dvije gdje je Uprava odlučila suprotno od Komisije je jedna nabavka iz maja 2017.godine i ova o kojoj mi pišemo od 05.10.2020.godine, u vezi bukobrana.

Hm, sumnja sada još više raste.

Idemo sada provjeriti na koji je način Uprava pismeno obrazložila nezakonitost i kako je tražila da se ista otkloni (sjetite se gore kako smo citirali član 8 Pravilnika koji propisuje da Uprava mora pismeno obrazložiti svoje postupanje, objasniti nezakonitost i tražiti da se ista otkloni).    

c) u odgovoru po ZOSPI nam je rečeno: ”Također, članovi uprave, koji su donosili predmetne odluke, su i pisanim putem upoznati da je članom 8. stav (2) tačka (e)  Pravilnika o radu i uspostavljanju komisije (Sl.glasnik BiH, broj 103/14) propisano da ”U slučaju da ugovorni organ ne prihvati preporuku komisije dužan je dati pismeno obrazloženje svog postupanja, tj. u čemu se sastoji nezakonitost, te tražiti da se otkloni ista”, a u ovom predmetu to nije bio slučaj.”

Hm, sve čudnije i čudnije, em su članovi Uprave pisano upoznati kako moraju postupiti po Pravilniku, oni su i pored toga suprotno postupili, te poništili javnu nabavku u kojoj su trebali izabrati najpovoljnijeg ponuđača za ugradnju bukobrana. Kakva li je ‘muka’ natjerala Upravu da tako otvoreno ruši sve pred sobom!?!

Idemo sada provjeriti da li su postojali ikakvi opravdani razlozi za protok perioda od 3 mjeseca od trenutka donošenja zapisnika Komisije do trenutka donošenja Odluke Uprave?

d) u odgovoru po ZOSPI nam je rečeno: ”Uprava je u periodu od donošenja zapisnika Komisije do donošenja Odluke Uprave u više navrata razmatrala informaciju koja se tiče donošenja odluke vezano za postupak ,,Izvođenje radova na izgradnji bukobrana na dionici Podlugovi-Visoko” te je predlagaču vraćala informaciju da se ista dopuni i dodatno pojasni, a sve sa ciljem donošenja Odluke za predmetni postupak.”

Hm, hm, hm, ovo postaje sve interesantnije i interesantnije. Znači ipak je Uprava nešto radila prema predlagaču (op.a. Komisiji) u periodu od 3 mjeseca kada se htjela oboriti odluka Komisije, samo što to nije bilo zvanično postupanje kako je predviđeno Pravilnikom!?! Istražićemo da li se tu eventualno radilo o lobiranju ili pritisku na Komisiju?

Šta zaključujemo iz elaborirane 4 zastavice? Iz ovoga znamo da su Komisija za javne nabavke i Uprava bile sukobljene. Komisija je predložila da se potpiše ugovor sa najpovoljnijim ponuđačem Coning d.o.o. iz Sarajeva, a Uprava je imala veliku želju da baš ovaj tender poništi. Vidjeli smo gore da je uprava otegla odluku na duže od 3 mjeseca, iako se uobičajeno takve odluke donose u roku od nekoliko dana nakon što Komisija završi svoj posao. Uprava nije postupila po Pravilniku i ako je htjela da istakne neku nezakonitost, trebala je, što nije uradila, da pismeno obrazloži nezakonitost i traži da se ista otkloni.

Ali mi vidimo iz posljednje 4.crvene zastavice da je Uprava vraćala predlagaču (op.a. predlagač je Komisija) informaciju da se ista dopuni i dodatno pojasni, a u 3.zastavici smo vidjeli da Uprava nije pismeno obrazložila svoje postupanje i nije opisala o kojoj se nezakonitosti radi, te da nije tražila otklanjanje nezakonitosti. Kako ovo da shvatimo?

Pa jedino je logično da je neko iz Uprave lobirao kod Komisije, ili čak vršio neki pritisak na Komisiju da Komisija sama promijeni svoju odluku. Kad su se ovi iz Komisije uzjogunili i pismeno upozorili da članovi Uprave koji smatraju da nešto nije zakonito, fino to pismeno obrazlože i zatraže od predlagača, tj.Komisije, kako Pravilnik i predviđa, da se ponovo zakaže sjednica Komisije i razmotri to što Uprava traži, sačini se novi zapisnik u kojem se saopšti šta Komisija sad misli po tom pitanju. Pošto znamo da nije bilo novog zapisnika Komisije posle 3.7.2020.godine, logično je zaključiti da je Komisija uspjela da se odupre napadu iz pravca Uprave u smislu promjene stava Komisije, pa je tako Uprava odlučila da sve živo prekrši i samostalno donese nezakonitu odluku o poništenju tendera.

Sad još jednom da se vratimo i podsjetimo ko se bahato potpisao na Odluku o poništenju tendera.

To su Marin Jelčić i Adnan Terzić!

Da li je logično da se ovaj očigledno nezakoniti postupak poništenja tendera od 5.10.2020.godine, koji po crvenim zastavicama iskače na svakom koraku, poveže sa već otkrivenom činjenicom da je Marinov Sektor za upravljanje i održavanje bio prije samog tendera uključen u štimanje sa Unipromet d.o.o. iz Čačka?

Odgovor je DA, kada se ove dvije stvari stave u kontekst, onda bilo koji razuman i pošten čovjek može zaključiti da se radi o jednoj dugoročnoj koruptivnoj šemi.

Logičkom analizom dolazimo do zaključka da Adnan ovo nije mogao raditi bez Marina, jer je Marinov Sektor upravljao procesom. Znači Marin sve zna! Međutim, postavlja se pitanje šta zna Adnan? Da li je Adnan toliko neiskusan i recimo neinformisan, pa da npr. on ne zna ništa oko toga kako Marin upravlja procesom? To nije realno za očekivati, svaki razuman i pošten čovjek mora zaključiti da je Adnan pri čistoj svijesti i zdravom razumu potpisao odluku o poništenju tendera (zajedno sa Marinom), znajući da nije ispoštovan Pravilnik koji propisuje proceduru odbijanja prijedloga Komisije (vidjeli smo gore da su članovi Uprave pismeno upozoreni u vezi člana 8. Pravilnika).

Ako ste mislili da smo SAMO na bazi prethodnog zaključili da se ovdje radi o korupciji, iznenadićete se kad Vam kažemo da je to samo mali dio onoga što je otkriveno.

Da ne bi dužili previše, samo da još jedan faktor ubacimo u vremeplov dešavanja u onih 90 dana između 3.7.2020.godine, kada je Komisija predložila da se dodijeli ugovor najpovoljnijem ponuđaču, firmi Coning d.o.o. iz Sarajeva (gdje je potvrdila da Coning d.o.o. ima ispravan certifikat za panele) i 5.10.2020.godine kada su Marin Jelčić i Adnan Terzić potpisali nezakonitu odluku o poništenju.

Taj faktor je sljedeći:

18.07.2020.godine (15 dana nakon odluke Komisije, to je vrijeme kad se još čeka odluka Uprave o dodjeli ugovora Coningu iz Sarajeva, nejasno zašto se čeka!?!) Biće jasnije do kraja teksta!

Advokat Uniprometa iz Čačka g.Davor Bunoza iz Mostara, navodno šalje e-mail Ministarstvu građevine Hrvatske i propituje da li Coning d.o.o. ima ispravan certifikat.

30.07.2020.godine (27 dana nakon odluke Komisije, to je vrijeme kad se još čeka odluka Uprave o dodjeli ugovora Coningu iz Sarajeva, nejasno šta se čeka!?!) Biće jasnije do kraja teksta!

Ministarstvo iz Zagreba navodno odgovara e-mailom advokatu Bunozi iz Mostara da Coning d.o.o. nema ispravan certifikat.

01.09.2020.godine (59 dana nakon odluke Komisije, to je vrijeme kad se još čeka odluka Uprave o dodjeli ugovora Coningu iz Sarajeva, nejasno zašto se čeka!?!) Biće jasnije do kraja teksta!   

Advokat Bunoza dostavlja Autocestama FBiH gornje e-mailove i najnoviji krivotvoreni dokument od  Ministarstva građevine Hrvatske (napravljen u photo editoru) kojim se pobija validnost certifikata firme Coning d.o.o. i tabelu od 30 kontaktnih tačaka po zemljama EU koje su ovlašćene da izdaju potvrde u vezi materijala (na ovom linku možete pogledati originalni i krivotvoreni dokument a listu kontaktnih tačaka možete pogledati na ovom linku).

A sada ide knockout za Marina Jelčića i Adnana Terzića:

U odluci o poništenju tendera od 5.10.2020.godine, Marin Jelčić i Adnan Terzić se potpisuju na odluku u kojoj sumnjaju da je Komisija za javne nabavke ispravno zaključila da Coning d.o.o. ima validan certifikat. Tu odluku zasnivaju na pola dokumenata koje je advokat Bunoza dostavio, a drugu polovinu ostavljaju sa strane i uopšte ne pominju u obrazloženju odluke.

Naime, oni uzimaju gore pomenutu tabelu iz Bunozinog podneska sa listom od 30 kontaktnih tačaka po zemljama EU i utvrđuju da Komisija za javne nabavke nije pitala ove kontaktne tačke da li Coning d.o.o. ima certifikat ili nema (iako je Coning d.o.o. prethodno više puta dokazao da ima validan certifikat, dostavljajući čak i sl.glasnik Evropske komisije, a da Unipromet nema, što smo pisali u prethodnim tekstovima). Na taj način Uprava Autoceste FBiH: Marin Jelčić i Adnan Terzić tvrde da nije jasno ko ima validan certifikat.

Ali sad nastaje spektakl:

Zašto njih dvojica tvrde da i dalje nije jasno ima li Coning d.o.o. certifikat ako im je odvjetnik Bunoza dostavio dokument koji je ”izdalo” Ministarstvo građevine iz Zagreba, kao jedna od kontaktnih tačaka iz pomenute tabele, u kojem stoji da Coning d.o.o. nema validan certifikat?

Zašto njih dvojica u odluci od 5.10.2020.godine ne saopštavaju da Coning d.o.o. NEMA certifikat i zašto ‘dokaz’, tj. dokument koji je ‘izdalo’ Ministarstvo iz Zagreba ne prilažu uz odluku?

Zašto krivotvorene dokumente ostavljaju po strani?

Odgovor je toliko logičan da razuman čovjek opravdano može posumnjati: ZNALI SU DA JE ADVOKAT BUNOZA DOSTAVIO KRIVOTVORENE DOKUMENTE!

Opet se vraćamo na staro pitanje, jesu li znali obojica ili samo jedan od njih dvojice? Minimalno je jedan morao znati, čim je krivotvorene dokumente ostavio po strani, a jedan se minimalno pravio Francuz.

Za ovo što ćemo napisati na samom kraju, i mi sami se više ništa ne čudimo, sve čuđenje smo do sada istrošili.

Da li možete vjerovati da Vam nakon ovakvog teksta možemo saopštiti najgoru stvar od svega koju ste do sada čuli?

Moguće je! Adnan Terzić je odigrao glavnu ulogu na kraju ove sage.

Naime, na odluku o poništenju tendera od 5.10.2020.godine, najpovoljniji ponuđač, firma Coning d.o.o. dostavlja žalbu, prilikom čega opet dostavlja cijeli niz dokaza da ima ispravan certifikat, između ostalog dostavlja dopis Instituta za standardizaciju BiH, Sl.glasnik Evropske komisije, dopis Instituta iz Lajpciga, a prethodno je dostavljena i potvrda Ministarstva iz Švedske, što je jedna od kontakt tačaka iz tabele koju je dostavio advokat Uniprometa Davor Bunoza (s tim da u tom trenutku Coning d.o.o. ne zna da je advokat Bunoza dostavio i krivotvoreni dokument iz Ministarstva iz Hrvatske).

Po proceduri, žalba se upućuje Autocestama, da bi Autoceste dale svoje izjašnjenje na žalbu i onda sa svojim izjašnjenjem poslale žalbu Uredu za razmatranje žalbi. Sve to stiže u URŽ, prilikom čega Coning d.o.o. ne dobija to izjašnjenje po automatizmu.

E sad, u tom izjašnjenju na koje se potpisuje Adnan Terzić, u kojem se svi Coning-ovi dokazi opovrgavaju sa jednom rečenicom (bez ikakvog razumnog obrazloženja), zanemarujući sve gore pobrojane dokaze da je certifikat validan, kao krunski dokaz da Coning d.o.o. nema validan certifikat se ubacuju oni krivotvoreni dokumenti koje je advokat Bunoza dostavio. 

Ovo je veoma, veoma ozbiljno djelo!

Iz ovoga proizilazi logičan zaključak, nisu htjeli da krivotvorene dokumente ubace u odluku o poništenju tendera od 5.10.2020.godine jer su znali da će to Coning d.o.o. dobiti i da mogu svi biti otkriveni, već su ostavili za izjašnjenja na Coning-ovu žalbu, računajući da Coning to uopšte neće vidjeti.  

Sad možemo postaviti pitanja da bi sve postalo jasno!

  • Da li je Uprava Autoceste FBiH tako dugo čekala (preko 90 dana) sa odlukom nakon prijedloga Komisije, da bi se smislio plan kako da se sruši tender?
  • Kako je advokat Bunoza saznao da je Komisija 3.7.2020.godine odlučila da je Coning-ov certifikat ispravan, jer zašto bi 18.07.2020.godine inače pisao e-mail Ministarstvu u Zagreb sa ciljem da se ospori certifikat Coning-a?
  • Ko je pritiskao Komisiju da mimo procedure mijenja stav? Piše da je to Uprava radila, ali pitamo se ko iz Uprave?
  • Ko piše odluke i izjašnjenja koje potpisuju Marin Jelčić i Adnan Terzić?
  • Ko je smislio plan da se krivotvoreni dokumenti ostave po strani u fazi odluke, pa da se aktiviraju tek u fazi izjašnjenja?
  • Koja ruka je povlačila ovoliko konaca?

Nastaviće se…

U narednom redovnom nastavku 16.07.2022.godine nastavljamo hronološki opis svih nepravilnosti u ovoj javnoj nabavci i polako ćemo razotkrivati ovu korupcionu šemu u svim smjerovima.

*U međuvremenu ćemo objavljivati vanredne vijesti u slučaju novih saznanja da koruptivna mreža aktivno radi na uništavanju dokaza ili poduzima druge mjere kako bi izbjegli odgovornost ili vrše druge radnje protivne javnom interesu.

Vezani članci

Podijelite ovaj tekst

Facebook
Twitter
LinkedIn

Istaknuti slučajevi

Vijesti

O nama

Etika.ba je portal namijenjen stručnoj javnosti koja je zainteresovana za više standarde etike i usklađenosti propisa u poslovnom sektoru, sistematsko i objektivno praćenje sudskih, upravnih i drugih postupaka a kako bi osigurali fer i pošten tretman prema svim akterima na tržištu BiH. U javni prostor donosimo analize o konkretnim slučajevima s posebnim fokusom na poštivanje etičkih standarda prilikom vršenja javne dužnosti a čime doprinosimo ispunjavanju misije Etika.ba

Copyright ©2021 Etika.ba ® Sva prava zadržana.