Slučaj Bukobran (7): Ured za razmatranje žalbi BiH na zatvorskom putu

Etika.ba objavljuje: novi slučaj-serijal o korupciji i prevari u javno-poslovnim relacijama u Bosni i Hercegovini.

Naziv serijala: ‘’Čekajući Bukobran kroz Podlugove, kroz Podlugove…’’

Država/Entitet/Kanton: Federacija Bosne i Hercegovine

Ugovorni organ: Autoceste FBiH

Oblast: javne nabavke

Predmet javne nabavke: Postavljanje bukobrana na relaciji autoceste Podlugovi – Visoko

Tekst broj: 7/8

Novi dokazi u ovom tekstu: odgovor Ivana Paladine, ministra iz Hrvatske koji potvrđuje da je dokument falsifikat i presuda Suda BiH iz 2021.godine koja otkriva da URŽ po Zakonu o javnim nabavkama nema ovlaštenje za poništavanje ugovora.

♦♦♦

PODSJEĆANJE IZ PRETHODNIH TEKSTOVA

Autoceste FBiH su u dosluhu sa građevinskom firmom Unipromet d.o.o. iz Čačka, prije zvanične objave, vršili štimanje tendera za ugradnju bukobrana na dionici autoputa Podlugovi-Visoko. Tekst o štimanju tendera možete pročitati klikom ovdje.

Nakon objave naštimanog tendera, kreatorima korupcije je došlo iznenađenje u vidu sarajevske firme Coning d.o.o., koja je ispred domaćeg konzorcija dostavila ponudu za preko 800 hiljada KM nižu od Unipromet d.o.o. iz Čačka.

Koruptivna mreža tada stupa na scenu i pokušava nekoliko godina da kroz razne nezakonitosti uspori i prekine proces dodjele i implementacije ugovora sarajevskoj firmi Coning d.o.o., što je na kraju izvedeno uspješno, kada je URŽ poništio ugovor o izvođenju radova, priznavajući falsifikovane dokumente kao validne. Tekst o falsifikatima možete pročitati klikom ovdje.

Odvjetnik Davor Bunoza iz Mostara, u ime Unipromet d.o.o. iz Čačka, 01.09.2020.godine se e-mailom obratio Autocestama FBiH i dostavio im KRIVOTVORENI dokument koji je navodno izdalo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, u kojem se navodno osporava certifikat, koji je dostavio Coning d.o.o. iz Sarajeva, vođa sarajevskog konzorcija. Ministarstvo je kasnije potvrdilo da se radi o falsifikatu.

Za sve to vrijeme koruptivna mreža uopšte ne vodi računa o građanima koji žive u blizini auto ceste i čije zdravlje je ugroženo prekomjernom bukom. Video o patnjama građana možete pogledati klikom ovdje.

♦♦♦

URED ZA RAZMATRANJE ŽALBI BiH NA ZATVORSKOM PUTU

Ukoliko se čitaocima na prvi pogled učinilo da je naslov teksta prejak ili pretjeran, iz bilo kog razloga ili utiska koji čitaoci mogu imati, mi ćemo ovim tekstom probati da argumentima i činjenicama opravdamo naš zaključak, da se pojedinci iz Ureda za razmatranje žalbi BiH nalaze na zatvorskom putu, a sve zbog ponašanja u slučaju korupcije u postupku javne nabavke za ugradnju bukobrana, na dionici autoputa Podlugovi-Visoko.

Bitno je naglasiti da ovakav zaključak ne iznosimo radi toga jer je neko pravosnažno presuđen za koruptivno djelo sa kaznom zatvora, upravo suprotno, mi ne znamo u ovom trenutku ni da li će istraga biti otvorena, već iznosimo naše uredničko mišljenje da je trenutno postupanje Ureda za razmatranje žalbi BiH protivno zakonima i zdravoj seljačkoj logici i da takvo ponašanje po zakonima, makar teoretski, predstavlja put prema zatvoru.

Da li će se pravosuđe ikad baviti ovim pitanjem i na koji način će se baviti i hoće li imati snage da se procesuira ovaj slučaj sistemske korupcije, nama nije poznato, jer je efikasnost pravosuđa već neki drugi par opanaka. Mi ne možemo niti prognozirati hoće li se URŽ dozvati pameti pa povući falsifikovane dokumente iz pravnog prometa, pa da se na taj način umanje štetne posljedice koje su izazvali stavljajući i održavajući falsifikate u pravnom prometu, jer i od toga zavisi da li neko na putu prema zatvoru dodaje gas ili povlačni ručnu kočnicu. Mi možemo samo da tumačimo kako bi trebalo biti da smo normalna zemlja.

Sve u svemu, Etika.ba ovim tekstom i iznošenjem svog uredničkog mišljenja pomaže i licima koja čine nezakonitosti da shvate da se inicijalna greška i njena posljedica umanjuju tako što se greška prizna i preduzmu korektivne radnje sa ciljem smanjenja štete, a da se istrajavanjem na grešci povećavaju štetne posljedice, a to onda postaje bitno kad se odlučuje da li neko ide u zatvor ili ne. U socijalizmu ko je išao u školu, zna kako su učiteljice govorile: ”ko prizna, pola mu se prašta”. Ovo nisu bile prazne riječi, ovo je suština na kojoj se zasniva etički i pravni poredak u savremenom društvu.

Navešćemo jednostavan primjer u kojem ćemo objasniti kako se za grešku ili nezakonitost nekad ide u zatvor, a nekad se samo plati kazna, a sve zavisi od veličine štete.

Uzećemo vozača auta koji prođe autom kroz semafor kada je upaljeno crveno svjetlo. Ovo je klasično nezakonito ponašanje. Ukoliko niko nije stradao ovim nezakonitim ponašanjem, onda se nezakonito ponašanje smatra prekršajem i mogu se izreći novčane kazne i druge sankcije u vidu oduzimanja vozačke dozvole i sl. Ukoliko se prilikom prolaska kroz crveno svjetlo udari pješak, koji završi za tjelesnim posljedicama ili smrtnim ishodom, onda već prelazimo u zatvorske kategorije i smatranje da nezakonitost više nije prekršaj, već krivično djelo.

U ovu računicu se s druge strane uzimaju i druge okolnosti, da li si bio pijan kad si vozio, pritom vozio brzinom duplo većom od dozvoljene, pa npr.pobjegao si sa lica mjesta i nisi pomogao da se smanje posljedice po povrijeđenog pješaka, onda se zbog ovih pratećih okolnosti povećava zatvorska kazna. Ako si otišao na svadbu autom trijezan i vratio se pijan, moglo bi se smatrati da si umišljajno išao da piješ i da poslije voziš, pa kad onda takav prođeš kroz crveno svjetlo sa ogromnom brzinom i udariš pješaka, to se onda ne može više smatrati nesrećom, morao si znati da takvim aktivnostima možeš nekoga ubiti. U drugoj situaciji, moglo se desiti da si vozio propisanom brzinom, da su ti ispala sočiva iz očiju i da ti je zbog straha skočio broj otkucaja srca i u svemu tome se nisi najbolje snašao, nisi vidio da se upalilo crveno svjetlo, prošao si i udario pješaka. Ovo bi sve bile olakšavajuće okolnosti.

Dakle, s jedne strane greške ili nezakonitosti se nalazi skala namjere ponašanja, a s druge strane se nalazi skala štetnih posljedica. Ako grešku ne ispravljaš nego na istoj istrajavaš, onda skala namjere ide bliže ka umišljajnom ponašanju. Ako štetnu posljedicu ne smanjuješ, nego istu održavaš ili pojačavaš, onda skala štetnih posljedica ide bliže ka krivičnom djelu. I sve ovo što rekosmo je sublimirano u gore citiranom navodu naših učiteljica iz socijalizma: ”ko prizna, pola mu se prašta”.

♦♦♦

ANALIZIRAMO JAMU U KOJU JE UPAO URŽ

Već smo prethodno detaljno opisali kako je Ured za razmatranje žalbi BiH, 14.04.2022.godine donio odluku o poništenju ugovora o ugradnji bukobrana, koju je poslije više od dvije godine borbe protiv korupcije, potpisala i počela da radi sarajevska firma ‘Coning’ d.o.o. Ovo poništenje ugovora je bio prvi takav slučaj, među stotinama javnih nabavki i potpisanih ugovora, kada je riječ o tenderima u Autoceste FBiH. Dodatno ovome, već smo utvrdili da je URŽ odluku o poništenju ugovora, između ostalog, zasnovao na krivotvorenim dokumentima, koje je u ime firme Unipromet d.o.o. iz Čačka, za koju smo već utvrdili da je zajedno sa pojedinim uposlenicima Autoceste FBiH učestvovala u koruptivnim aktivnostima štimanja tendera, dostavio odvjetnik iz Mostara Davor Bunoza.

Da bi čitaoci shvatili u čemu je caka, bitno je razjasniti da se procedura izbora najpovoljnijeg ponuđača provodi po Zakonu o javnim nabavkama (ZJN) BiH, a da se potpisivanje ugovora sa najpovoljnijim ponuđačem vrši u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima (ZOO). Dakle, Ured za razmatranje žalbi je kao institucija osnovan u skladu sa ZJN i kao takav je nadležan za proceduru izbora najpovoljnijeg ponuđača, a kad se već potpiše ugovor sa izvođačem i kad nastanu problemi sa ugovorom, što uključuje i situacije kad se ugovor poništava, to je isključiva nadležnost sudova, u ovom slučaju Suda BiH. Dakle, URŽ trenutno po ZJN nema nadležnost da poništava već potpisane ugovore.

Korekt d.o.o. je pronašao informaciju i po Zakonu o slobodi pristupa informacijama (ZOSPI) od Suda BiH pribavio presudu od 21.01.2021.godine, u kojoj je Sud BiH već jednom presudio, u nekom drugom slučaju koji se odnosio na javnu nabavku u Republici Srpskoj, da URŽ po sadašnjem ZJN nije imao ovlaštenja da poništi ugovor. Dakle, utvrdili smo da je URŽ, 15 mjeseci prije nego što je poništio ugovor u slučaju ‘Bukobran’, već jednom dobio odbijenicu od Suda BiH, sa jasnom porukom da trenutni ZJN ne daje za pravo URŽ-u da poništava ugovore. Ova činjenica je otežavajuća okolnost za pojedince iz URŽ, jer su poništenjem ugovora izazvali razne štete koje će budžet morati da plati, a uradili su to uprkos jasnom stavu Suda. Klikom na ovaj link možete pogledati relevantni dio teksta iz presude.

Kako bi narodskim jezikom objasnili ovu situaciju u kojoj se našao URŽ, te kako bi podastrli argumente da su se pojedinci iz URŽ stvarno postavili na zatvorski put, gornji primjer sa prolaskom kroz crveno svjetlo na semaforu, ćemo pretvoriti u primjer sa falsifikovanim novcem.

Ovaj primjer koristimo jer je URŽ znao da je advokat iz Mostara dostavio falsifikovane dokumente, a URŽ je takve krivotvorine uzeo kao validne i na njima zasnovao svoju odluku o poništenju ugovora, tj. falsifikate stavio u pravni promet, čime je izazvao štetu po građane koji sada neće dobiti zvučnu izolaciju, a imaju kuće u blizini autoputa i kojima je ugroženo zdravlje i kvalitet života zbog toga.

Dakle, neko falsifikuje 10 hiljada KM. Dođe u prodavnicu bijele tehnike i kupi pun gepek skupocjenih stvari. Prodavci i šef u prodavnici uveče prilikom popisa shvate da se radi o falsifikatima. Imaju opciju da prijave policiji ovo krivično djelo, ali u toj opciji će proći ko zna koliko vremena dok ne uspiju da od falsifikatora naplate 10 hiljada KM ili dok im sud ne vrati opremu koju je falsifikator ‘kupio’. Oni se tada odlučuju da ne prijave policiji ovo djelo i odlučuju se da probaju da ove ‘novce’ podvale banci prilikom predaje pazara ili da na neki drugi način plasiraju falsifikate, s tim da zataje da su svjesni da se radi o falsifikatima.

U ovoj situaciji, kad se sve otkrije, ne ide samo u zatvor onaj prvi falsifikator koji je ‘kupio’ opremu, već i uposlenici prodavnice koji nisu prijavili djelo i koji su pustili dalje taj falsifikovani novac da učestvuje u finansijskom i pravnom prometu. Mogla bi i banka odgovarati ako je obaviještena da se radi o falsifikovanom novcu a nije ga povukla iz opticaja, nego odlučila da isti i dalje održava u zakonitom platnom i pravnom prometu, tako što falsifikovani novac stavi na raspolaganje putem svojih bankomata.

Upravo je to problem u koji je upao URŽ, stavili su falsifikovani dokument u pravni promet, jednim dijelom zasnovali odluku o poništenju ugovora na falsifikatu i sada odbijaju da povuku falsifikat iz pravnog prometa, te da ponište sva pravna dejstva falsifikata, baš kao ona banka iz gornjeg primjera koja je saznala da su novci falsifikovani a odbija da iste povuče iz bankomata. To je logika na kojoj zasnivamo tezu da je neko iz URŽ na zatvorskom putu, jer bi neko iz banke morao ići u zatvor ako je znao da su novci falsifikovani a iste automatski nije povukao iz bankomata.

♦♦♦

SKALA NAMJERE I POSLJEDICE

U ovom dijelu ćemo izračunati skalu namjere i posljedice u nezakonitom postupanju URŽ-a da falsifikat stave u pravni promet, a koristićemo analogiju sa pijanim vozačem iz gornjeg primjera.

Krećemo prvo sa SKALOM NAMJERE. Bitno je utvrditi sljedeće:

a) Da li je URŽ znao da je odvjetnik Bunoza dostavio falsifikate i da li su znali da nemaju nadležnost za poništenje ugovora?

• • 23.11.2020.godine (17 mjeseci prije poništenja ugovora)

Coning d.o.o. putem punomoćnika advokata Taibe Purišević iz Sarajeva, 23.11.2020.godine, na protokol URŽ-a dostavlja dokaze da je podnesak koji je Autocestama dostavio odvjetnik Davor Bunoza krivotvoreni dokument i traži od URŽ da se obavijeste sve nadležne institucije.

”Ma džaba šaljete pisma, gledamo svoja posla” (URŽ ne benda)

• • 21.01.2021.godine (15 mjeseci prije poništenja ugovora)

Sud BiH donosi presudu i poništava rješenje URŽ-a kojim su poništili ugovor u drugom slučaju (iznad elaborirano) sa objašnjenjem da URŽ po ovakvom ZJN nema ovlaštenje da poništava ugovore.

”Ma džaba presuđujete, Sila Boga ne moli” (URŽ ne benda)

• • 31.01.2022.godine (2.5 mjeseca prije poništenja Ugovora)

Autoceste FBiH se obraćaju URŽ-u i daju izjašnjenje na žalbu Uniprometa od 24.01.2022.godine i obavještavaju URŽ da je Unipromet iz Čačka putem advokata dostavljao krivotvorene dokumente:

”Ovaj privredni subjekt i njegovi advokati su, u svom pohodu na rušenje postupka provedenog u skladu sa odredbama Zakona o javnim nabavkama, između ostalog, dostavljali “dokaze” koji su krivotvoreni (što je potvrdio organ iz Republike Hrvatske čije navodne akte su dostavili)…“

 ”Ma kome Vi solite pamet, Vi ste gori od nas” (URŽ ne benda)

• • 14.04.2022.godine (na dan odluke i poništenja ugovora)

URŽ u spornom rješenju navodi gornji citat Autocesta FBiH o krivotvorenim dokumentima, što dokazuje da je URŽ sa punom sviješću (uključujući sve članove koji su čitali i glasali o odluci) ignorisao upozorenje Autocesta da je Unipromet dostavio krivotvorene dokumente sa ciljem da eliminiše najpovoljnijeg ponuđača i da dokažu aktivnu legitimaciju.

”Ma sve znamo, ali kome se može taj i hoće” (URŽ ne benda)

Zaključak za Skalu namjere (a):

Po analogiji sa pijanim vozačem, nesporno je da je URŽ namjerno počinio dvostruku nezakonitost kad je poništio ugovor o ugradnji bukobrana, znali su da stavljaju falsifikovani dokument u promet i znali su da po mišljenju Suda BiH po trenutnom ZJN nemaju ovlaštenje za poništenje ugovora. Dakle, URŽ-om po ovoj analogiji upravlja pijani vozač.

Ovakvom odlukom URŽ-a su nastradali:

• Javni moral: šalje se poruka mladim naraštajima da su prevare prihvatljiva praksa ponašanja;
• Pravna država: ne poštuju se sudske presude;
• Javno zdravlje: građani koji žive pored autoputa oboljevaju zbog buke.

Nastavljamo sa SKALOM POSLJEDICE. Bitno je utvrditi sljedeće:

b) Da li je URŽ pobjegao sa mjesta nesreće i po analogiji sa pijanim vozačem da li je zastao nakon odluke da pomogne nastradaloj pravnoj državi, javnom moralu i javnom zdravlju?

• • 20.05.2022.godine (mjesec dana nakon odluke o poništenju ugovora)

Događaj koji se dogodio mjesec dana nakon sporne odluke URŽ-a, ukazuje da URŽ bježi sa mjesta nesreće. Naime, riječ je o tužbi Coning d.o.o. kao najpovoljnijeg ponuđača protiv URŽ-a pred Sudom BiH. U tužbi je Coning d.o.o. ponovio argumente i dokaze o krivotvorenim dokumentima. Po proceduri Sud BiH je poslao tužbu na izjašnjenje URŽ-u, prilikom čega je URŽ bio dužan da analizira sve navode Coning-a i da koriguje svoje zaključke ukoliko se u tužbi nalaze relevantni dokazi.

Predsjedavajući Marko Kolobarić je i ovom prilikom odlučio da ignoriše dokaze o krivotvorenim dokumentima i samo jednom rečenicom je u odgovoru na tužbu potvrdio da URŽ ostaje u cjelosti pri svim navodima iz svog Rješenja.

”Tuženi u cjelosti ostaje kod navoda iz pobijanog rješenja broj JN2 01-07-1-270-12/22 od 14.04.2022.godine, te predlaže da Sud BiH odbije tužbu tužioca kao neosnovanu.”

 ”Ko zna svoj cilj taj izdržava sve prepreke na putu” (URŽ ne benda)

• • 15.07.2022.godine (tri mjeseca nakon odluke o poništenju ugovora)

Korekt d.o.o. je poslao upit Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske u vezi falsifikovanih dokumenata, na koji je ministar Ivan Paladina odgovorio dostavom putem e-maila 11.07.2022.godine i jasno potvrdio da je riječ o krivotvorenom dokumentu, koji ne može biti predmetom rasprave, niti se smije koristiti kao dokaz za bilo koje dokazivanje (vidi ispod teksta).

15.07.2022.godine, Korekt d.o.o. je poslao odgovor ministra URŽ-u i tražio da se Stručni Kolegij URŽ-a očituje u vezi bitnog pravnog pitanja i da pojasne koja je procedura njihovog postupanja kada se sazna da su falsifikovani dokument pustili u pravni promet i tako izazvali značajne pravne posljedice. Klikom ovdje možete pogledati dopis Korekt-a.

Korekt d.o.o. je ovo uradio kako bi URŽ još jednom postao svjestan svojih postupaka, kako ne bi bilo nikakve dileme da se radi o falsifikatu jer je sad to potvrdio i sami ministar, te kako svako odugovlačenje da se falsifikat povuče iz pravnog prometa pogoršava posljedice po javni moral, po pravnu državu, po javno zdravlje.

”Ja nisam zakon, ali se borim za pravdu koliko mi to moje slabe snage dopuštaju.”–Ser Artur Konan Dojl (Šerlok Holms)-(Korekt ne popušta)

Zaključak za Skalu posljedice (b):

Po analogiji sa pijanim vozačem ili bankom koja odbija da povuče falsifikovan novac iz bankomata, nesporno je da URŽ namjerno izbjegava da prizna svoju grešku sa puštanjem falsifikata u pravni promet, namjerno odbija da napravi korektivne mjere, namjerno pogoršava posljedice po javni moral, pravnu državu i javno zdravlje. Dakle, pijani vozač je još uvijek u bjekstu, krije se i ne prijavljuje se za svoje djelo, čime samo otežava bol koju je nanio nastradalom pješaku i porodici.

 

Nastaviće se…

U narednom redovnom nastavku 23.07.2022.godine nastavljamo hronološki opis svih nepravilnosti u ovoj javnoj nabavci i polako ćemo razotkrivati ovu korupcionu šemu u svim smjerovima.

*U međuvremenu ćemo objavljivati vanredne vijesti u slučaju novih saznanja da koruptivna mreža aktivno radi na uništavanju dokaza ili poduzima druge mjere kako bi izbjegli odgovornost ili se ponaša protivno javnom interesu na bilo koji drugi način.